Duhanski dim – najmasovniji ubojica

Bez obzira na naše negiranje problema i banaliziranje posljedica, pušenje je uzrok 90% slučajeva raka pluća. Ono povećava rizik od nekih vrsta leukemija, raka crijeva, želuca, mokraćnog mjehura, mokraćnih putova, bubrega, jetre, gušterače, vrata maternice, nosa, grkljana, usne šupljine, ždrijela, jednjaka i jezika, a učestalije su i kardiovaskularne bolesti – srčani i moždani udar, smanjena je plodnost, itd. Smatra se da je pušenje odgovorno za 30% svih malignih tumora.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije u razvijenim zemljama svijeta puši 41% muškaraca i 21% žena, a u zemljama u razvoju 48% muškaraca i 8% žena, odnosno ukupno 1 milijarda i dvjesto milijuna ljudi. Oko 4 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica pušenja i ukoliko se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja, do 2030. godine umirat će deset milijuna ljudi godišnje. Svakih osam sekundi u svijetu umre jedna osoba od štetnih posljedica konzumiranja duhana, a od posljedica pasivnog pušenja umire 147-251 osoba na milijun stanovnika godišnje i to najviše od koronarnih bolesti i raka pluća.

U Hrvatskoj je, prema podacima Hrvatske zdravstvene ankete iz 2003. godine, pušilo 27,4% osoba (33,8% muškaraca i 21,7% žena) u dobi od 18 i više godina. Znači u Hrvatskoj puši svaka treća osoba ili 1,2 milijuna ljudi, dok od posljedica pušenja godišnje oboli oko 20 000 , a umire 13 000 ljudi. Procjenjuje se da je 70% mladih iznad 15 godina probalo pušiti, dok ih čak 30% redovito puši, te da je 60% djece od najranijeg djetinjstva izloženo pasivnom pušenju u kući.

Zašto je pušenje poprimilo toliko široke razmjere?

Možemo reći da je duhan jedna od najbizarnijih droga. Prvi kontakti s njom u pravilu su neugodni, a kad se stvori navika ugodni se učinci jedva osjete, no nedostatak cigareta pušači teško podnose.

Prema Međunarodnoj klasifikaciji bolesti, pušenje se svrstava u kategoriju psihičkih poremećaja.

Duhanski dim je plinovita smjesa raznih kemijskih tvari koji nastaju nepotpunim izgaranjem lišća duhana na temperaturi od 835-884 °C, a u uvjetima siromašnim kisikom i bogatim vodikom. U duhanskom dimu ima oko 4 000 različitih kemijskih sastojaka, od kojih 40 uzrokuje rak. Dim koji ide u zrak ima veću koncentraciju štetnih tvari od dima koji uvlači pušač. Najštetnije tvari u duhanskom dimu su NIKOTIN, KATRANI I UGLJIČNI MONOKSID.

Nikotin je danas najraširenija društveno prihvaćena legalizirana droga. On je odgovoran za ovisnost jer djeluje kao psihoaktivna droga. Ulazi u organizam preko sluznice usne šupljine i preko pluća. Djeluje i na krvožilni sustav povećavajući periferni otpor u krvnim žilama uzrokujući tako porast krvnog tlaka. Krvni tlak dovodi do povećanog opterećenja srca, pa ono mora pumpati jačom snagom. Nikotin direktno ubrzava srčani ritam , tj. povećava broj otkucaja srca.

Osim nikotina u pojavi ovisnosti od pušenja važnu ulogu imaju i brojni ponavljani pokreti pri pušenju, posebno pokreti ruku, mišića oko usta, paljenje cigarete, otresanje pepela, držanje i gašenje opuška. Svi ti pokreti čine ritual koji je izvor ovisnosti. Rijetko postoji ovisnost samo o jednoj drogi, obično se radi o višestrukoj ovisnosti – o nikotinu i kofeinu ili o nikotinu, kofeinu i alkoholu.

Katrani u duhanskom dimu djeluju kancerogeno, tj. uzrokuju povećanu učestalost stvaranja tumora. 90% karcinoma pluća uzrokovano je pušenjem.

Ugljični monoksid (CO) iz duhanskog se dima veže za hemoglobin u krvi te stvara karboksihemoglobin. Taj spoj onemogućuje prijenos kisika krvlju, što uvjetuje nedostatak kisika u tkivima i organizmu. Dokazano je da pušenje izravno oštećuje stjenku krvne žile i time započinje proces ateroskleroze. U dimu cigarete nalaze se i slobodni radikali koji dovode do direktnog oštećenja stanice.

Kako prestati pušiti?

Prestati pušiti nije lako, to zna svaki pušač. Pušenje je i psihička i fizička ovisnost. Psihička ovisnost je posljedica gore navedenih ritualnih pokreta. Tjelesna ovisnost je posljedica stvaranja nikotinskih receptora koji traže da budu zasićeni nikotinom. U protivnom se stvara apstinencijska kriza. Stoga mnogi pušači u procesu odvikavanja od pušenja koriste nikotinske flastere ili gume za žvakanje s nikotinom iz kojih se oslobađa mala količina nikotina. Sama odluka o prestanku pušenja veliki je korak. Treba si stalno ponavljati činjenicu da se prestankom pušenja mnogo više dobiva nego što se gubi. Neki pokušavaju prestati pušiti uz pomoć akupunkture ili grupnih terapija. Najbolje je da svaki pušač sam odredi vrijeme i način prestanka pušenja te procjeni treba li mu u tome stručna pomoć.

Najbolje vrijeme za prestanak pušenja je danas.

Prema publikaciji Instituta za borbu protiv raka-SAD (država Maryland) u odvikavanu od pušenja pomoći će vam slijedeće smjernice:

  • pušite svaku cigaretu samo do polovice
  • svakog dana pomičite paljenje prve cigarete za jedan sat
  • donesite odluku da ćete pušiti samo parnim ili neparnim satima tijekom dana
  • nemojte odmah zapaliti cigaretu čim vas spopadne žarka želja, već pričekajte nekoliko minuta i u međuvremenu promijenite vrstu posla ili započnite neki razgovor