Imunoterapija

Što je imunoterapija?

Imunoterapija je oblik biološke terapije ili bioterapija. To je liječenje koje koristi određene dijelove imunološkog sustava u borbi protiv bolesti, uključujući rak. To se može postići na nekoliko načina:

Stimuliranjem boljeg i bržeg rada imunološkog sustava

Davanjem komponenti imunološkog sustava, kao što su umjetno stvoreni proteini imunološkog sustava

Imunoterapija se može koristiti samostalno u liječenju raka, ali se najčešće koristi uz druge vrste terapije ili nakon njih kako bi pojačala efekte tih terapija.

Dugo vremena liječnici su sumnjali da imunološki sustav ima učinka na pojedine karcinome. Čak i prije nego se funkcija imunološkog sustava dobro poznavala i shvaćala, kirurg iz New Yorka William Coley, među prvima je opazio da dobivanje infekcije nakon kirurškog zahvata može pomoći nekim pacijentima s rakom. Krajem 18. stoljeća, počeo je liječiti pacijente s rakom tako što bi ih zarazio određenim vrstama bakterija, naknadno nazvanim Coleyevi toksini. Iako je postigao određene uspjehe, ova tehnika je zasjenjena drugim oblicima liječenja raka, kao što je radioterapija.

Otada su liječnici naučili mnogo o imunološkom sustavu. To je rezultiralo mnogim istraživanjima kako bi se imunološki sustav iskoristio u borbi protiv raka. U posljednjih nekoliko desetljeća dokazalo se da je imunoterapija korisna u liječenju nekoliko vrsta raka.

Ideja o korištenju vlastitog imunološkog sustava u borbi protiv raka je primamljiva, ali do sada imunoterapija nije jasno pokazala da je bolja od drugih oblika liječenja. Na primjer, čini se da je učinkovitija u liječenju manjih tumora, u ranoj fazi bolesti, a manje je učinkovita kod uznapredovale bolesti. Glavna uloga imunoterapije u ovom je trenutku da učini boljim druge oblike liječenja raka ili da omogući pacijentima s rakom opcije liječenja koje će biti manje toksične od uobičajenih. No, neki znanstvenici su napravili značajan napredak u tom području. Novi tretmani koji su ispitivani puno bolje funkcioniraju i imat će veliki utjecaj na izglede oboljelih od raka u budućnosti.

Što radi imunološki sustav?

Imunološki sustav je obrambena snaga organizma. Pomaže zadržati invaziju mikroba u organizam, odnosno ubiti ih ukoliko su ušli u tijelo. Imunološki sustav je skup organa, specijaliziranih stanica i supstanci koje štite organizam od nekih infekcija i bolesti. Stanice imunološkog sustava i tvari koje one proizvode cirkuliraju našim tijelom i štite ga od mikroba koji uzrokuju infekcije. Također nas, na neki način, pomaže zaštititi i od raka.

Zamislite svoje tijelo kao tvrđavu. Zamislite viruse, bakterije i parazite kao neprijateljsku, stranu vojsku koja se normalno ne nalazi u vašem tijelu. Oni nastoje napasti vaše tijelo koristeći sve postojeće resurse kako bi zadovoljili svoje potrebe, pri čemu narušavaju vaše zdravlje. Liječnici često koriste riječ „strani“ kad opisuju invaziju klica ili supstanci koje se normalno ne nalaze u tijelu.

Imuni odgovor

Svaka supstanca koja pobuđuje alarm u tijelu, uzrokujući reakciju i napad imunološkog sustava, zove se antigen. Imuni odgovor dovodi do uništenja i antigena i bilo čega na što su antigeni pričvršćeni, kao što su mikrobi i stanice raka.

Mikrobi kao što su virusi, bakterije i paraziti na svojoj vanjskoj površini imaju tvari poput nekih proteina koje se normalno ne nalaze u ljudskom tijelu. Imunološki sustav vidi te strane tvari kao antigene. Stanice raka također se razlikuju od normalnih tjelesnih stanica. One često na svojoj površini imaju strane tvari koje djeluju kao antigeni. Međutim, imunološki je sustav mnogo bolji u prepoznavanju i napadanju mikroba nego stanica raka. Mikrobi se dosta razlikuju od normalnih ljudskih stanica i izgledaju zaista strano, a stanice raka dosta sliče normalnim ljudskim stanicama, s malo jasnih razlika. Zbog toga imunološki sustav ne može uvijek prepoznati stanicu raka kao stranu. Stanice raka manje nalikuju vojsci invazivne armije, a više nalikuju izdajniku iz redova ljudske stanične populacije. To je razlog zbog čega je rak sposoban rasti unatoč zdravom imunološkom sustavu.

Ključni igrači Vašeg imunološkog sustava

 

Vaš imunološki sustav reagira na antigene visoko koordiniranim procesom koristeći mnogo tipova stanica. Većina stanica imunološkog sustava su limfociti, vrsta bijelih krvnih stanica. Više vrsta limfocita sudjeluje zajedno u napadu na stanice raka:

  • B limfociti (B stanice)
  • T limfociti (T stanice): ubilačke T stanice, pomagačke T stanice, regulatorne ili supresorske T stanice
  • NK (Natural killer) stanice ili stanice prirodne ubojice

Antigen – prezentirajuće stanice (APCs) nisu limfociti, ali usko surađuju s njima u borbi protiv raka. One uzimaju dio strane stranice i nose ga do drugih imunoloških stanica kako bi ga one prepoznale. To pomaže potaknuti imunološku reakciju. Dvije su glavne skupine antigen-prezentirajućih stanica:

  • Monociti i makrofagi
  • Dendritičke stanice

O drugoj vrsti bijelih krvnih stanica, poznatih kao neutrofili ili granulociti, nećemo govoriti u ovom tekstu, ali one također čine važan dio imunološkog sustava. Njihova uloga je borba i uništavanje bakterija.

LIMFOCITI – B stanice i plazma stanice

B stanice (B limfociti) nastaju u koštanoj srži, spužvastom, unutarnjem dijelu kosti. Nakon što su nastale, većina B stanica kreće prema limfnim čvorovima, svojevrsnoj nakupini stanica imunološkog sustava veličine graška, prisutnih u cijelom tijelu. B stanice također se sakupljaju u limfnom tkivu nekih unutarnjih organa poput slezene, želuca i crijeva. B stanice ne mogu direktno uništiti mikrobe ili stanice raka, ali igraju važnu ulogu u imunološkom odgovoru stvarajući antitijela – velike, ljepljive proteine. Kada B limfociti dođu u kontakt sa antigenom (na mikrobima ili na stanici raka), počinju proizvoditi antitijela i pretvaraju se u plazma stanice. Plazma stanice oslobađaju antitijela koja se vežu samo na taj antigen. Antitijela mogu direktno uništiti stranu stanicu ili mogu poslužiti kao marker za druge stanice imunološkog sustava, kao što su T stanice, kako bi ih one uništile.

T stanice Neki limfociti koji se formiraju u koštanoj srži ulaze u krvotok prije negoli sazriju. Odlaze u timus (malu žlijezdu smještenu ispred srca i iza prsne kosti), gdje dozrijevaju i stječu nova svojstva za borbu protiv bolesti. Kad napuste timus, zovu se T limfociti ili T stanice (prema T iz timusa). T stanice se skupljaju u limfnim čvorovima i slezeni, gdje funkcioniraju zajedno s ostalim stanicama imunološkog sustava. T stanice imaju specijalne proteine na svojoj površini što im omogućava prepoznati i reagirati na parazite, stanice raka i stanice zaražene virusima, kao što to čine antitijela.

Postoje tri glavne vrste T stanica, od kojih svaka ima različite uloge:

Ubilačke T stanice ili citotoksični T limfociti uništavaju nepoželjne stanice u tijelu. Kada ove stanice dođu u kontakt sa određenim nepoznatim stanicama, one ih prepoznaju, te ispuštaju tvari koje te stanice ubijaju.

Pomagačke T stanice direktno ne ubijaju stanice raka ili mikrobe, ali otpuštaju tvari koje pomažu B stanicama i ubilačkim T stanicama da bolje funkcioniraju.

Regulatorne ili supresorske T stanice djeluju kao kočnica i kontroliraju imunološki sustav. One osiguravaju da imunološki sustav ne reagira pretjerano i da ne napadne zdrave dijelove tijela. Ponekad ih zovu Treg stanice.

Natural killer ( NK ) stanice

Limfociti nazvani natural killer (NK) stanice ili stanice prirodne ubojice nisu tako izbirljive kao ubilačke T stanice. Kada napadaju rak, one su privučene u područje sa stanicama raka pomoću supstanci koje proizvode druge stanice. Pričvrste se za stanice raka, otpuštaju supstance koje probijaju stanice i ubijaju ih. Zatim traže druge stanice raka za napad.

Antigen – prezentirajuće stanice

Glavna je funkcija antigen – prezentirajućih stanica pomoći limfocitima prepoznati antigene na stranim stanicama (uključujući i stanice raka). Antigen-prezentirajuće stanice uključuju monocite, makrofage i dendritične stanice.

  • Monociti i makrofagi – Monociti se stvaraju u koštanoj srži i otpuštaju u krvotok. Neki monociti ulaze u tkiva i organe. Tu postaju makrofagi, sposobni opkoliti i proždrijeti nepoželjne stanice. Tada prezentiraju antigen uništenih stanica na svojoj površini, pa ih limfociti mogu prepoznati kao strani antigen ako ih poslije pronađu negdje drugdje u tijelu. I monociti i makrofagi djeluju kao antigen – prezentirajuće stanice i pomažu kako bi započeo imunološki odgovor.
  • Dendritičke stanice – Kao i monociti i makrofagi, dendritičke stanice pronalaze nepoželjne stanice u tijelu, probavljaju ih i prezentiraju njihove antigene na svojoj površini. Tada putuju u područje s mnogo limfocita, kao što su limfni čvorovi i slezena. Tu aktiviraju određene limfocite da krenu i napadnu slične stanice u tijelu. Dendritične su stanice najmoćnija vrsta antigen -prezentirajućih stanica. Zbog toga su one u fokusu mnogih cjepiva protiv raka koja se trenutno razvijaju.