Leukemija – Akutna Mijeloična Leukemija Odraslih Osoba

Leukemija je rak krvnih stanica. Većina krvnih stanica nastaje u koštanoj srži. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju  na način na koji bi trebale i sabijaju  (potiskuju) zdrave krvne stanice u koštanoj srži.

Postoje različite vrste leukemija  ovisno o vrsti krvnih stanica koje su  postale maligne. Na primjer, limfoblastična leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su najčešći tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od pluća do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi), također mogu postati stanice raka.

Leukemije se najčešće javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju među najčešći rak kod djece mlađe od 15 godina.

Leukemija može biti akutna ili kronična. Akutna leukemije je brzo rastući rak i obično se brzo i   pogoršava. Kronična leukemija je sporije rastući rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Liječenje i prognoza bolesti ovise  o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kronična.

Akutna Mijeloična Leukemija Odraslih Osoba

KLJUČNE TOČKE

  • Akutna mijeloična leukemija (AML odraslih je vrsta raka kod koje koštana srž proizvodi abnormalne mijeloblaste (tip bijelih krvnih stanica), crvene krvne stanice ili trombocite.
  • Leukemija može pogoditi  crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombocite.
  • Postoje različiti podtipovi AML.
  • Pušenje, prethodno liječenje kemoterapijom i izlaganje zračenju mogu utjecati na povećan rizik oboljevanja od AML kod odraslih osoba.
  • Znakovi i simptomi AML-a odraslih  uključuju groznicu, osjećaj umora i lako nastajanje   modrica ili krvarenja.
  • Testovi koji ispituju krv i koštanu srž služe za otkrivanje (pronalaženje) i dijagnosticiranje  AML-a odraslih.
  • Neki čimbenici utječu na prognozu (mogućnost oporavka) i mogućnosti liječenja.

Akutna mijeloična leukemija (AML odraslih je vrsta raka kod koje koštana srž proizvodi abnormalne mijeloblaste (tip bijelih krvnih stanica), crvene krvne stanice ili trombocite.

Akutna mijeloična leukemija (AML) odrasle osobe je rak krvi i koštane srži. Ova vrsta raka obično se brže pogoršava ako se ne liječi. To je najčešći tip akutne leukemije kod odraslih osoba. AML se također naziva akutna mijelogena leukemija, akutna mijeloblastična leukemija, akutna granulocitna leukemija i akutna non-limfocitna leukemija.

 

Anatomija kosti: Kost se sastoji od kompaktne kosti, spužvaste kosti i koštane srži. Kompaktna kost čini vanjski sloj kostiju. Spužvasta kost se nalazi uglavnom na krajevima kostiju i sadrži crvenu srž. Koštana srž se nalazi u središtu većine kostiju i ima mnogo krvnih žila. Postoje dvije vrste koštane srži: crvena i žuta. Crvena srž sadrži krvne matične stanice koje mogu postati crvene krvne stanice, bijele krvne stanice ili trombociti. Žuta srž je uglavnom sastavljena od masnoća.

Leukemija može zahvatiti crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombocite.

Normalno, koštanu srž čine matične krvne stanice (nezrele stanica) koje postaju zrelim krvnim stanicama tijekom vremena. Matična krvna stanica može postati mijeloidna matična stanica ili limfoidna matična stanica. Limfoidna matična stanica postaje bijela krvna stanica.

Od mijeloidnih matičnih stanica nastaje jedna od tri vrste zrelih krvnih stanica:

  • Crvene krvne stanice koje nose kisik i druge tvari u sva tkiva tijela.
  • Trombociti koji stvaraju krvne ugruške da se zaustavi krvarenje.
  • Granulociti (bijele krvne stanice) koji se bore protiv infekcije i bolesti.

Razvoj krvnih stanica: Matična krvna stanica prolazi nekoliko koraka kako bi postala crvena krvna stanica, trombocit ili bijela krvna stanica.

U AML, mijeloidne matične stanice obično postaju tip nezrelih bijelih krvnih stanica zvanih  mijeloblasti (ili mijeloidni blasti). Mijeloblasti u AML su abnormalni i ne postaju zdrave bijele krvne stanice. Ponekad u AML, previše matičnih stanica postanu abnormalne crvene krvne stanice ili krvne pločice-trombociti. Ove abnormalne bijele krvne stanice, crvene krvne stanice ili trombociti se nazivaju i stanice leukemije ili blasti. Stanice leukemije mogu se nakupiti u koštanoj srži i krvi tako da postoji manje prostora za zdrave bijele krvne stanice, crvene krvne stanice i trombocite. Kada se to dogodi, može doći do infekcije, anemije ili lakog krvarenja. Stanice leukemije mogu se proširiti izvan krvi u druge dijelove tijela, uključujući središnji živčani sustav (mozak i kičmena moždina), kožu i desni.

Postoje različiti podtipovi AML-a

Većina podvrsta AML-a temelji se na tome koliko su zrele (razvijene) stanice raka u vrijeme dijagnoze i koliko se razlikuju od normalnih stanica.

Akutna promyelocitna leukemija (APL) je podtip AML-a koji se javlja kada se dijelovi dvaju gena stapaju zajedno. APL se obično javlja kod odraslih osoba srednje dobi. Znakovi APL-a mogu uključivati i krvarenje i stvaranje krvnih ugrušaka.

Pušenje, prethodno liječenje kemoterapijom i izlaganje zračenju mogu povećati  rizik od AML-a

Sve što povećava rizik od dobivanja bolesti naziva se čimbenik ili faktor rizika. Imajući faktor rizika ne znači da ćete dobiti rak. Bez faktora rizika ne znači da nećete dobiti rak. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako smatrate da spadate u rizičnu skupinu. Mogući faktori rizika za AML uključuju sljedeće:

  • Muški spol
  • Pušenje, pogotovo nakon 60 godina
  • Liječenje kemoterapijom ili zračenjem u prošlosti
  • Liječenje od ALL-a u djetinjstvu
  • Biti izložen nuklearnom  zračenju (npr. atomska bomba) ili benzenima
  • Bolovati u prošlosti od nekog poremećaja krvi poput mijelodisplastičnog sindroma.

Znakovi i simptomi AML-a odraslih uključuju groznicu, osjećaj umora i lako nastajanje  modrica ili krvarenja.

Rani znakovi i simptomi AML mogu biti poput onih uzrokovanih gripom ili drugim uobičajenim bolestima. Provjerite kod svog liječnika ako imate bilo što od sljedećeg:

  • Groznica.
  • Pomanjkanje daha.
  • Lako nastajanje  modrica ili krvarenja.
  • Petehije (točkasta krvarenja u koži).
  • Slabost ili osjećaj umora.
  • Gubitak težine ili gubitak apetita.

Testovi koji koriste za ispitivanje krvi i koštane srži, a služe za otkrivanje (pronalaženje) i dijagnosticiranje  AML-a odraslih.

Mogu se koristiti sljedeći testovi i postupci:

Fizikalni pregled i povijest bolesti: Fizikalnim pregledom provjeravaju se opći znakovi zdravlja, uključujući provjeru znakova bolesti, kao što su infekcija ili bilo što drugo što se čini neobičnim. Također će se ispitati povijest zdravstvenih navika pacijenta , prošlih bolesti i tretmana.

Kompletna krvna slika (KKS): Postupak u kojemu se uzorkuje krv i provjerava sljedeće:

  • Broj crvenih krvnih stanica, bijelih krvnih stanica i trombocita.
  • Količina hemoglobina (proteina koji nosi kisik) u crvenim krvnim stanicama.
  • Udio crvenih krvnih stanica u ukupnom volumenu krvi

 

Kompletna krvna slika(KKS): Krv se skuplja umetanjem igle u venu i dopuštajući da krv utiče u epruvetu. Uzorak krvi se šalje u laboratorij i broje se crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombociti. KKS se koristi za testiranje, dijagnozu i praćenje različitih stanja.

Biokemijske krvne pretrage: Postupak u kojem se provj erava uzorak krvi za mjerenje količine određenih tvari koje organi i tkivi u tijelu otpuštaju u krv.  Neuobičajena  (viša ili niža od normalne) količine te tvari može biti znak neke bolesti.

Razmaz periferne krvi: Postupak u kojem se provjerava uzorak krvi za blast stanice, broj i vrste bijelih krvnih stanica, broj trombocita i promjene u obliku, veličini i broju krvnih stanica.

Aspiracija koštane srži i biopsija: Uzimanje uzorka koštane srži, krvi i malog komada kosti umetanjem šuplje igle u zdjeličnu ili prsnu kost. Patolog pregledava koštanu srž, krv i kost pod mikroskopom tražeći abnormalne stanice.

 

Aspiracija koštane srži i biopsija. Nakon što se utrne ili anestezira maleno područje kože, igla za biopsiju koštane srži umeće se u pacijentovu zdjeličnu kost. Dobiju se uzorci krvi, kosti i koštane srži i ispituju se pod mikroskopom.

Citogenetska analiza: laboratorijski test u kojem se stanice u uzorku krvi ili koštane srži promatraju pod mikroskopom kako bi se tražile određene promjene u kromosomima. Drugi testovi, kao što je fluorescentna  in situ hibridizacija (FISH), također se mogu obaviti kako bi se tražile određene promjene u kromosomima.

Imunofenotipizacija: Postupak koji se koristi za identifikaciju stanica, na temelju vrsta antigena ili markera na površini stanice. Taj se postupak koristi za dijagnosticiranje podtipa AML usporedbom stanica karcinoma s normalnim stanicama imunološkog sustava. Na primjer, citokemijska studija može testirati stanice u uzorku tkiva korištenjem kemikalija (boja) za traženje određenih promjena u uzorku. Kemikalija može uzrokovati promjenu boje u jednoj vrsti stanica leukemije, ali ne u drugoj vrsti stanica leukemije.

Metoda reverzne transkripcije i lančana reakcija polimeraze (RT-PCR): Laboratorijski test u kojem se stanice u uzorku tkiva istražuju kemikalijama kako bi se tražile određene promjene u strukturi ili funkciji gena. Ovaj test koristi se za dijagnosticiranje određenih vrsta AML uključujući akutnu promijelocitnu leukemiju (APL).

Neki čimbenici utječu na prognozu (mogućnost oporavka) i mogućnosti liječenja.

Prognoza (vjerojatnost oporavka) i mogućnosti liječenja ovise o:

  • Starosti pacijenta
  • Podtipu  AML-a.
  • Je li pacijent u prošlosti primio kemoterapiju za liječenje različitih vrsta raka.
  • Da li postoji ranije u životu poremećaj krvi kao što je mijelodisplastični sindrom.
  • Je li se rak proširio na središnji živčani sustav.
  • Je li rak tretiran prije ili se ponovo pojavio (vratio se).
  • Važno je da se akutna leukemija liječi odmah.

STADIJI AKUTNE MIJELOIČNE LEUKEMIJE ODRASLIH OSOBA

KLJUČNE TOČKE

Jednom kada se dijagnosticira ALL odrasle osobae, obavljaju se testovi kako bi se utvrdilo da li se rak proširio na središnji živčani sustav (mozak i leđnumoždinu) ili na druge dijelove tijela.

Ne postoji standardni sustav za određivanje stadija ALL-a odrasle osobe.

Jednom kada je dijagnosticirana akutna mijeloična leukemija kod odrasle osobe (AML), rade se dodatni testovi kako bi se utvrdilo da li se rak proširio na druge dijelove tijela.

Opseg ili širenje raka obično se opisuje kao faze. U akutnih mijeloidnih leukemija odraslih (AML), podtip AML-a i da li se leukemija širi izvan krvi i koštane srži,  koristi se kao određivanje stadija bolesti i za planiranje liječenja.

Sljedeći testovi i postupci mogu se koristiti kako bi se utvrdilo da li se leukemija širi:

Lumbalna punkcija: Postupak koji se koristi za prikupljanje uzorka cerebrospinalne tekućine  ili cerebrospinalnog likvora (CSL) iz kralježnice. To se postiže postavljanjem igle između dva kralješka do cerebrospinalnog likvora u kralježnici i uzimanjem uzorka likvora. Uzorak CSL provjerava se pod mikroskopom tražeći znakove da li se stanice leukemije šire na mozak i leđnu moždinu. Ovaj postupak se također naziva LP ili lumbalna punkcija.

Lumbalna punkcija. Pacijent leži na boku u zgrčenom položaju. Nakon što se maleno područje na donjem dijelu leđa dezinficira i anestezira, spinalna igla (dugo, tanka igla) umeće se u donji dio kralješnice za uzimanje uzorka cerebrospinalne tekućine (CSL, prikazano plavom bojom). Tekućina se šalje u laboratorij na ispitivanje.

CT sken-kompjuterizirana tomografija: Postupak koji čini niz detaljnih slika trbuha, preuzet iz različitih kutova. Slike su napravljene pomoću računala povezanih s rendgenskim strojem. Mogu se davati pacijentu i kontrastno sredstvo ili „boja“ koja se može ubrizgati u venu ili progutati kako bi se organi ili tkiva pokazali jasnije. CT se još naziva i kompjuterizirana aksijalna tomografija (CAT).

Ne postoji standardni sustav određivanja stadija AML-a kod odrasle osobe.

Bolest se opisuje kao netretirana ili neliječena, u remisiji  ili rekurentna ili povratna.

Neliječena AML odrasle osobe

AML je novo dijagnosticirana i nije liječena  osim ublažavanja  znakova i simptoma kao što su temperatura, krvarenje ili bol.

  • Kompletna krvna slika je abnormalna.
  • Više od 20% stanica u koštanoj srži su blasti (stanice leukemije).
  • Postoje znakovi i simptomi leukemije.

AML odrasle osobe u remisiji

U odraslih AML-a odraslih u remisiji, bolest je liječena, a nalazi su sljedeći:

  • Kompletna krvna slika je normalna.
  • Manje od 5% stanica u koštanoj srži su blasti (stanice leukemije).
  • Nema znakova ili simptoma leukemije u mozgu i kralježničnoj moždini ili drugdje u tijelu.

Povratna ili rekurentna AML kod odraslih pacijenata

Povratna  AML je rak koji se ponovo pojavio (vratio se) nakon liječenja. AML se može vratiti u krv ili koštanu srž.

LIJEČENJE AKUTNE MIJELOIČNE LEUKEMIJE

KLJUČNE TOČKE

  • Postoje različite vrste liječenja kod odraslih bolesnika s akutnom mijeloičnom leukemijom
  • Liječenje AML-a odraslih obično ima 2 faze.
  • Koriste se četiri vrste standardnih terapijskih postupaka:

-kemoterapija
-terapija radijacijom
-transplantacija matičnih stanica
-druge terapije lijekovima

  • Nove vrste liječenja se ispituju u kliničkim ispitivanjima:

-Ciljana terapija

  • Pacijenti mogu razmisliti o sudjelovanju u kliničkom ispitivanju.
  • Pacijenti mogu ući u klinička ispitivanja prije, tijekom ili poslije početka liječenja raka.
  • Možda će biti potrebni daljnji testovi.

Postoje različite vrste liječenja kod odraslih bolesnika s akutnom mijeloičnom leukemijom

Dostupni su različiti oblici liječenja odraslih bolesnika s akutnom mijeloičnom  leukemijom (AML). Neki tretmani su standardni (trenutno se koriste za liječenje), a neki se ispituju u kliničkim ispitivanjima. Kliničko ispitivanje liječenja je istraživačka studija koja je namijenjena poboljšanju trenutačnih tretmana ili dobivanju informacija o novim tretmanima za pacijente s rakom. Kada klinička ispitivanja pokazuju da je novi tretman bolji od standardnog liječenja, novi tretman može postati standardni tretman. Pacijenti mogu razmisliti o sudjelovanju u kliničkom ispitivanju. Neka klinička ispitivanja su otvorena samo za pacijente koji se još nisu počeli liječiti.

Liječenje AML-a odraslih obično ima 2 faze

Dvije faze liječenja kod odraslih s AML-om su:

Indukcijska ili uvodna terapija za postizanje ili uvođenje bolesnika u  remisiju: Ovo je prva faza liječenja. Cilj je ubiti stanice leukemije u krvi i koštanoj srži. Ovo stavlja leukemiju u remisiju.

Terapija  nakon postizanja remisije: Ovo je druga faza liječenja. Počinje nakon što je leukemija u remisiji. Cilj terapije nakon postizanja remisije je da ubije preostale stanice leukemije koje možda neće biti aktivne, ali bi mogle početi rasti  i izazvati recidiv. Ova faza se također naziva i terapija održavanja remisije.

Koriste se četiri vrste standardnih terapijskih postupaka

Kemoterapija

Kemoterapija je liječenje raka koje koristi lijekove za zaustavljanje rasta stanica raka, bilo ubijanjem stanica ili zaustavljanjem njihovog dijeljenja. Kada se kemoterapija uzima na  usta ili ubrizgava u venu ili mišić, lijekovi ulaze u krvotok i mogu doći do stanice raka svugdje u  tijelu (sistemska kemoterapija). Kada se kemoterapija daje  izravno u cerebrospinalnu tekućinu (intratekalna kemoterapija), organ ili tjelesnu šupljinu kao što je abdomen, lijekovi uglavnom djeluju na stanice raka u tim područjima (lokalna  kemoterapija). Kombinirana kemoterapija je liječenje pomoću više od jednog lijeka protiv raka.

Način na koji se kemoterapija daje ovisi o subtipu AML-a koji se liječi i jesu li se stanice leukemije proširile na mozak i leđnu moždinu.

Intratekalna kemoterapija može se koristiti za liječenje AML –a odraslih koji se proširio ili se može proširiti na mozak i leđnu moždinu.

 

Intratekalna kemoterapija. Antitumorski lijekovi se ubrizgavaju u intratekalni prostor, prostor koji sadrži cerebrospinalnu tekućinu (CSL, prikazano plavom bojom). Postoje dva različita načina za to. Jedan od načina, prikazan u gornjem dijelu slike, je ubrizgavanje lijekova u spremnik Ommaya (kupolasti spremnik koji se stavlja ispod vlasišta tijekom operacije, sadrži  lijekove koji dalje prolaze kroz malu cijev u mozak ). Drugi način, prikazan u donjem dijelu slike, je ubrizgavanje lijekova izravno u CSL u donjem dijelu kralježnice, nakon što je malo područje na donjem dijelu leđa utrnjeno ili anestezirano za prolaz igle.

Terapija radijacijom ili zračenjem
Radioterapija je liječenje raka koja koristi visoko-energetske rendgenske zrake ili druge vrste zračenja kako bi se ubile stanice raka ili im se zaustavilo rast. Postoje dvije vrste radijacijske terapije:

Vanjska radioterapija koristi stroj izvan tijela kako bi poslali zračenje prema raku.

Unutarnja radioterapija ili brahiterapija je vrsta radioterapije kod koje se minijaturni radioaktivni izvori zračenja dovode u kontakt sa tumorom. Radioaktivni izvori zračenja se u kontakt sa tumorom dovode na različite načine: stavljanjem izvora u katetere koji su postavljeni u tjelesne šupljine ili postavljanjem u igle koje su prethodno postavljene u tumor ili neposrednu blizinu tumora.

Način na koji se daje terapija zračenjem ovisi o vrsti raka i o tome da li se proširio na mozak i leđnu moždinu. Vanjska radioterapija se koristiti za liječenje AML-a kod odraslih osoba.

Kemoterapija s transplantacijom matičnih stanica

Presađivanje matičnih stanica je proces uzimanja matičnih stanica iz koštane srži za reinfuziju u pacijenta nakon velikih doza kemoterapije.

Matične stanice se u koštanoj srži dijeli i tako stvaraju crvene i bijele krvne stanice te krvne pločice ili trombocite. Matične stanice se prikupljaju prije samog liječenja velikim dozama kemoterapijom i pohranjuju se zamrzavanjem. Matične stanice se mogu prikupljati ili iz koštane srži ili iz periferne krvi. Na taj način se rješava problem kad kemoterapija uništava i maligno promijenjene i normalne zdrave stanice. Nakon završene kemoterapije, matične stanice se vraćaju infuzijom u pacijenta i nastavljaju se dalje dijeliti i stvarati nove krvne stanice

Transplantacija matičnih stanica. (Korak 1): Krv se uzima iz vene na ruci davatelja. Donor može biti sam pacijent ili druga podudarna osoba. Krv teče kroz stroj koji odvaja matične stanice. Zatim se krv vraća donoru kroz venu na drugoj ruci. (Korak 2): Pacijent prima kemoterapiju za ubijanje malignih stanica. Pacijent može primiti I terapiju zračenjem (nije prikazano). (Korak 3): Pacijent prima matične stanice kroz kateter smješten u krvnu žilu u prsima.

Terapija drugim lijekovima

Arsenov trioksid  (ATO) i all-transretinoična kiselina (ATRA) su lijekovi protiv raka koji ubijaju stanice leukemije, spriječavaju im djelčjenje ili pomažu da stanice leukemije sazrijevaju u bijele krvne stanice. Ovi lijekovi se koriste u liječenju podtipa AML-a koji se zove akutna promyelocitna leukemija.

Nove vrste liječenja ispituju se kroz klinička istraživanja.

Ovaj sažetak opisuje tretmane koji se proučavaju u kliničkim ispitivanjima. Nemoguće je navesti  svaki novi tretman koji se proučava.

Ciljana terapija

Ciljana terapija je vrsta liječenja koja koristi lijekove ili druge tvari za prepoznavanje i napad na specifične stanice raka bez oštećenja normalnih stanica. Terapija monoklonalnim protutijelima je jedna od terapija koja se ispituje za liječenje AML-a odraslih osoba.

Terapija monoklonalnim protutijelima je liječenje raka koje koristi protutijela koja su napravljena u laboratoriju, iz jednog tipa stanica imunološkog sustava. Ta protutijela mogu identificirati tvari na stanicama raka, tj. antigen kao specifičnu strukturu oznake na površini stanice. Svako monoklonalno antitijelo prepoznaje specifični antigen na kancerogenoj stanici.  Antitijela se pričvršćuju na antigen i ubijaju stanice raka, blokiraju njihov rast ili širenje. Monoklonska protutijela daju su infuzijom.

Pacijenti mogu razmisliti žele li sudjelovati u kliničkom ispitivanju.

Za neke pacijente sudjelovanje u kliničkom ispitivanju može biti najbolji izbor za liječenje. Klinička ispitivanja dio su procesa istraživanja raka. Klinička ispitivanja su učinjena kako bi se utvrdilo je li novi tretman raka siguran i učinkovit ili bolji od standardnog liječenja.

Mnogi današnji standardni tretmani za rak temelje se na ranijim kliničkim ispitivanjima. Pacijenti koji sudjeluju u kliničkom ispitivanju mogu primiti standardni tretman ili biti među prvima koji će primiti novi tretman.

Pacijenti koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima također pomažu poboljšati način liječenja raka u budućnosti. Čak i kada klinička ispitivanja ne dovode do učinkovitih novih tretmana, često se bave važnim pitanjima i pomažu u poticanju istraživanja.

Pacijenti mogu ući u klinička ispitivanja prije, tijekom ili nakon početka liječenja raka.

Neka klinička ispitivanja uključuju samo bolesnike koji još nisu liječeni. Ostala su ispitivanja tretmane za pacijente čije liječenje do tada nije bilo uspješno. Postoje i ispitivanja koja testiraju nove načine za zaustavljanje povrata ili relapsa raka ili smanjenje nuspojava liječenja raka.

Možda će biti potrebni i daljnji testovi.

Neki od testova koji su učinjeni radi dijagnosticiranja raka ili otkrivanja stadija raka mogu se ponoviti. Neki će se testovi ponavljati kako bi se vidjelo koliko dobro djeluje terapija, da li se stanje promijenilo i da le se vrak ponovo vratio. Odluke o tome hoće li se nastaviti, mijenjati ili će prestati liječenje, mogu se temeljiti na rezultatima tih testova.

Mogućnosti liječenja akutne mijeloične leukemije odrasle osobe

Netretirana akutna mijeloična leukemija kod odraslih osoba

Standardno liječenje netretirane  akutne mijeloične leukemije (AML) tijekom faze indukcije remisije ovisi o podtipu AML-a i može uključivati sljedeće:

  • Kombinirana kemoterapija.
  • Visoke doze kombinirane kemoterapije
  • Niske doze kemoterapije
  • Intratekalna kemoterapija.
  • All-transretinoična kiselina (ATRA) plus arsen trioksid za liječenje akutne promijelocitne leukemije (APL).
  • Kombinacija ATRA terapije i kemoterapija nakon čega se daje arsenov trioksid za liječenje APL.

Akutna mijeloična leukemija odraslih u remisiji

Liječenje AML-a odraslih tijekom faze remisije ovisi o podtipu AML-a i može uključivati sljedeće:

  • Kombinirana kemoterapija.
  • Kemoterapija visoke doze, sa ili bez terapije zračenjem, i transplantacija pacijentovih matičnih stanica.
  • Kemoterapija visoke doze i presađivanje donorskih matičnih stanica.
  • Kliničko ispitivanje arsenovog trioksida.

Povratna ili rekurentna  akutna mijeloična leukemija kod odraslih osoba

Nema standardnog tretmana za povratnu AML. Liječenje ovisi o podtipu AML i može uključivati sljedeće:

  • Kombinirana kemoterapija.
  • Ciljana terapija s monoklonskim protutijelima.
  • Transplantacija matičnih stanica.
  • Terapija arsenovim trioksidom.
  • Kliničko ispitivanje terapije arsenovim trioksidom nakon kojeg slijedi transplantacija matičnih stanica.