Leukemija – Kronična Mijeloična leukemija – KML

Leukemija je rak krvnih stanica. Većina krvnih stanica nastaje u koštanoj srži. U leukemiji, nezrele krvne stanice postaju stanice raka. Ove stanice ne funkcioniraju  na način na koji bi trebale i sabijaju  (potiskuju) zdrave krvne stanice u koštanoj srži.

Postoje različite vrste leukemija  ovisno o vrsti krvnih stanica koje su  postale maligne. Na primjer, limfoblastična leukemija je rak limfoblasta (bijelih krvnih stanica koje se bore protiv infekcije). Bijele krvne stanice su najčešći tip krvnih stanica koje se pretvaraju u stanice raka. No, i crvene krvne stanice (stanice koje nose kisik od pluća do ostatka tijela) i trombociti (stanice koje sudjeluju u zgrušavanju krvi), također mogu postati stanice raka.

Leukemije se najčešće javljaju kod odraslih osoba starijih od 55 godina, a spadaju među najčešći rak kod djece mlađe od 15 godina.

Leukemija može biti akutna ili kronična. Akutna leukemije je brzo rastući rak i obično se brzo i   pogoršava. Kronična leukemija je sporije rastući rak sa usporenom progresijom tijekom vremena. Liječenje i prognoza bolesti ovise  o vrsti stanica iz kojih je leukemija nastala te o tome da li je akuta ili kronična.

KRONIČNA MIJELOIČNA LEUKEMIJA-KML

Kronična mijeloična leukemija (KML) je vrsta raka kod koje koštana srž proizvodi previše bijelih krvnih stanica

Kronična mijeloična leukemija (također poznata kao KML ili kronična granulocitna leukemija) je bolest krvi i koštane srži koja sporo  napreduje. Obično se javlja u srednjoj životnoj dobi ili poslije, vrlo rijetko kod djece.

Anatomija kosti: Kost se sastoji od kompaktne kosti, spužvaste kosti i koštane srži. Kompaktna kost čini vanjski sloj kostiju. Spužvasta kost se nalazi uglavnom na krajevima kostiju i sadrži crvenu srž. Koštana srž se nalazi u središtu većine kostiju i ima mnogo krvnih žila. Postoje dvije vrste koštane srži: crvena i žuta. Crvena srž sadrži krvne matične stanice koje mogu postati crvene krvne stanice, bijele krvne stanice ili trombociti. Žuta srž je uglavnom sastavljena od masnoća.

Leukemija može zahvatiti crvene krvne stanice, bijele krvne stanice i trombocite.

Normalno, koštanu srž čine matične krvne stanice (nezrele stanica) koje postaju zrelim krvnim stanicama tijekom vremena. Matična krvna stanica može postati mijeloidna matična stanica ili limfoidna matična stanica. Limfoidna matična stanica postaje bijela krvna stanica.

Od mijeloidnih matičnih stanica nastaje jedna od tri vrste zrelih krvnih stanica:

  • Crvene krvne stanice koje nose kisik i druge tvari u sva tkiva tijela.
  • Trombociti koji stvaraju krvne ugruške da se zaustavi krvarenje.
  • Granulociti (bijele krvne stanice) koji se bore protiv infekcija i bolesti.

 

Razvoj krvnih stanica: Matična krvna stanica prolazi nekoliko koraka kako bi postala crvena krvna stanica, trombocit ili bijela krvna stanica.

U KML, previše matičnih krvnih stanica postaje vrsta bijelih krvnih stanica zvanih granulociti. Ovi granulociti su abnormalni i ne postaju zdrave bijele krvne stanice. Oni se također nazivaju stanicama leukemije. Stanice leukemije mogu se nakupiti u krvi i koštanoj srži tako da postaje manje prostora za zdrave bijele krvne stanice, crvene krvne stanice i trombocite. Kada se to dogodi, može doći do infekcije, anemije ili lakog nastajanja krvarenja.

Znakovi i simptomi kronične mijeloične leukemije uključuju vrućicu, noćno znojenje i umor

Ovi i drugi znakovi i simptomi mogu biti uzrokovani KML-om  ili drugim stanjima. Provjerite kod svog liječnika ako primijetite bilo što od sljedećeg:

  • Osjećaj  jakog umora
  • neobjašnjivi gubitak tjelesne  težine
  • noćno znojenje
  • groznica
  • bol ili osjećaj punoće pod rebrima na lijevoj strani
  • ponekad KML ne uzrokuje nikakve simptome

Većina ljudi s KML-om ima mutaciju gena (promjenu) koja se zove Philadelphia kromosom

Svaka stanica u tijelu sadrži DNA (genetski materijal) koja određuje kako stanica izgleda i djeluje. DNA se nalazi unutar kromosoma. U KML-u, dio DNA iz jednog kromosoma preseli se u drugi kromosom. Ova promjena naziva se “Philadelphia” kromosom. Rezultat toga je da koštana srž proizvodi enzim tirozin-kinazu, koji uzrokuje da previše matičnih stanica postaju bijele krvne stanice (granulociti ili blasti).

“Philadelphia” kromosom  se ne prenosi sa roditelja na djecu.

Philadelphia kromosom: Komadi kromosoma 9 i komad kromosoma 22 otkinu se i mijenjaju mjesta. Dio kromosoma 9 koji sadrži onkogen c-alb prmješta se na kromosom 22 i spaja sa BCR genom. Takav kromosom 22 se naziva Philadelphia kromosomom.

Testovi koji ispituju krv i koštanu srž služe za otkrivanje (pronalaženje) i dijagnosticiranje kronične mijeloične leukemije.

Mogu se koristiti sljedeći testovi i postupci:

Fizikalni pregled i anamneza: Pregledavanje tijela za provjeru općih znakova zdravlja, uključujući provjeru znakova bolesti kao što je povećana slezena. Također će se ispitati  povijest prošlih bolesti,  navike pacijenta te dosadašnja liječenja.

Kompletna krvna slika (KKS) s diferencijalnom krvnom slikom (DKS). Postupak u kojem se iz uzorka krvi  provjerava sljedeće:
-broj crvenih krvnih stanica i trombocita
-broj i vrsta bijelih krvnih stanica
-količina hemoglobina (proteina koji nosi kisik) u crvenim krvnim stanicama
-udio crvenih krvnih stanica u ukupnom volumenu krvi

Biokemijske krvne pretrage: Postupak u kojem se provjerava uzorak krvi za mjerenje količine određenih tvari koje organi i tkivi u tijelu otpuštaju u krv.  Neuobičajena  (viša ili niža od normalne) količine te tvari može biti znak neke bolesti.

Aspiracija koštane srži i biopsija: Uzimanje uzorka koštane srži, krvi i malog komada kosti umetanjem šuplje igle u zdjeličnu ili prsnu kost. Patolog pregledava koštanu srž, krv i kost pod mikroskopom tražeći abnormalne stanice.

Aspiracija koštane srži i biopsija. Nakon što se utrne ili anestezira maleno područje kože, igla za biopsiju koštane srži umeće se u pacijentovu zdjeličnu kost. Dobiju se uzorci krvi, kosti i koštane srži i ispituju se pod mikroskopom.

Jedan od sljedećih testova može se primjeniti na uzorcima krvi ili koštane srži:

Citogenetska analiza: laboratorijski test u kojem se stanice u uzorku krvi ili koštane srži promatraju pod mikroskopom kako bi se tražile određene promjene u kromosomima, kao što je „Philadelphia” kromosom.

FISH (fluorescentna in situ hibridizacija): Laboratorijska tehnika koja se koristi za proučavanje gena ili kromosoma u stanicama i tkivima. Komadi DNK koji sadrže fluorescentnu boju pripreme se u laboratoriju i dodaju stanicama ili tkivima na predmetnom laboratorijskom stakalcu. Kada se ovi dijelovi DNK vežu na specifične gene ili područja kromosoma na stakalcu i  kada se promatraju pod mikroskopom s posebnim svjetlom, fluoresciraju (osvjetljavaju se).

Metoda reverzne transkripcije i lančana reakcija polimeraze (RT-PCR): Laboratorijski test u kojem se stanice u uzorku tkiva istražuju kemikalijama kako bi se tražile određene promjene u strukturi ili funkciji gena.

Određeni faktori utječu na prognozu (mogućnost oporavka) i mogućnosti liječenja

Prognoza (vjerojatnost oporavka) i mogućnosti liječenja ovise o sljedećem:
-starost bolesnika
-stadij KML-a
-količina blasta (nezrelih stanica) u krvi ili koštanoj srži
-veličina slezene kod dijagnoze bolesti
-opće zdravlje pacijenta

STADIJI KRONIČNE MIJELOIČNE LEUKEMIJE

Nakon što je dijagnosticirana kronična mijelogena leukemija, obavljaju se testovi kako bi se utvrdilo da li se rak raširio

Određivanje stadija bolesti je proces koji se koristi kako bi se utvrdilo koliko se rak proširio. Nema standardnog sustava za određivanje stadija ili stupnjevanja kronične mijeloične  leukemije (KML). Umjesto toga, bolest se klasificira po fazama: kronična faza,  faze akceleracije i faza blastne krize (transformacije) KML-a.  Važno je znati fazu kako bi planirali liječenje. Informacije iz obavljenih testiranja i postupaka za otkrivanje (pronalaženje) i dijagnosticiranje kronične mijelogene leukemije također se koriste u  planiranju liječenja.

Kronična mijeloična leukemija ima 3 faze

Kako se količina blast stanica povećava u krvi i koštanoj srži, postoji manje prostora za zdrave bijele krvne stanice, crvene krvne stanice i trombocite. To može rezultirati infekcijama, anemijom i lakšim nastajanjem krvarenja, bolovima u kostima ili osjećajem punoće pod rebrima na lijevoj strani. Broj blast stanica u krvi i koštanoj srži i težina znakova ili simptoma određuju fazu bolesti.

Kronična faza

U kroničnoj fazi KLM-a, manje od 10% stanica u krvi i koštanoj srži su blast stanice.

Faza akceleracije

U fazi akceleracije, 10% do 19% stanica u krvi i koštanoj srži su blast stanice.

Faza blastne krize (transformacije)

U fazi blastne krize KML-a, 20% ili više stanica u krvi ili koštanoj srži su blast stanice. Kada se tijekom ove faze pojavi umor, vrućica i povećana slezena, to se zove blastna kriza.

Relaps (povratak bolesti) kronične mijeloične leukemije

O relapsu kronične mijeloične leukemije govorimo kada se broj stanica blasta povećava nakon perioda remisije bolesti.

LIJEČENJE KRONIČNE MIJELOIČNE LEUKEMIJE

Postoje različite vrste liječenja bolesnika s kroničnom mijeloičnom leukemijom

Dostupni su različiti oblici liječenja odraslih bolesnika s kroničnom mijeloičnom  leukemijom (KML). Neki tretmani su standardni (trenutno se koriste za liječenje), a neki se ispituju u kliničkim ispitivanjima. Kliničko ispitivanje liječenja je istraživačka studija koja je namijenjena poboljšanju trenutačnih tretmana ili dobivanju informacija o novim tretmanima za pacijente s rakom. Kada klinička ispitivanja pokazuju da je novi tretman bolji od standardnog liječenja, novi tretman može postati standardni tretman. Pacijenti mogu razmisliti o sudjelovanju u kliničkom ispitivanju. Neka klinička ispitivanja su otvorena samo za pacijente koji se još nisu počeli liječiti.

Koristi se šest vrsta standardnih postupaka u liječenju KML-a:

Ciljana terapija

Ciljana terapija je vrsta liječenja koja koristi lijekove ili druge tvari za prepoznavanje i napad na specifične stanice raka bez oštećenja normalnih stanica. Inhibitori tirozin kinaze su ciljni terapijski lijekovi koji se koriste za liječenje kronične mijeloične leukemije. Imatinib mesilat, nilotinib, dasatinib i ponatinib su inhibitori tirozin kinaze koji se koriste za liječenje KML-a.

Kemoterapija

Kemoterapija je liječenje raka koje koristi lijekove za zaustavljanje rasta stanica raka, bilo ubijanjem stanica ili zaustavljanjem njihovog dijeljenja. Kada se kemoterapija uzima na  usta ili ubrizgava u venu ili mišić, lijekovi ulaze u krvotok i mogu doći do stanice raka svugdje u  tijelu (sistemska kemoterapija). Kada se kemoterapija daje  izravno u cerebrospinalnu tekućinu (intratekalna kemoterapija), organ ili tjelesnu šupljinu kao što je abdomen, lijekovi uglavnom  djeluju na stanice raka u tim područjima (lokalna  kemoterapija). Način na koji se kemoterapija daje ovisi o tipu i stadiju raka koji se liječi.

Biološka terapija ili imunoterapija

Biološka terapija je liječenje koje koristi pacijentov imunološki sustav za borbu protiv raka. Tvari koje je proizvodi tijelo ili su napravljene u laboratoriju koriste se za pojačavanje, usmjeravanje ili obnavljanje prirodne obrane tijela od raka. Ova vrsta liječenja raka se naziva se i bioterapija ili imunoterapija.

Kemoterapija s transplantacijom matičnih stanica

Kemoterapija s transplantacijom matičnih stanica je metoda davanja kemoterapije nakon koje se vrši zamjena stanica koje tvore krv a uništene su kemoterapijom. Matične stanice (nezrele krvne stanice) uzimaju se iz krvi ili koštane srži pacijenta ili donora, smrzavaju se i pohranjuju. Nakon završetka kemoterapije, pohranjene matične stanice se odmrzavaju i daju pacijentu kroz infuziju. Od ovih reinfudiranih  matičnih stanica nastaju tjelesne krvne stanice.

Transplantacija matičnih stanica. (Korak 1): Krv se uzima iz vene na ruci davatelja. Donor može biti sam pacijent ili druga podudarna osoba. Krv teče kroz stroj koji odvaja matične stanice. Zatim se krv vraća donoru kroz venu na drugoj ruci. (Korak 2): Pacijent prima kemoterapiju za ubijanje malignih stanica. Pacijent može primiti I terapiju zračenjem (nije prikazano). (Korak 3): Pacijent prima matične stanice kroz kateter smješten u krvnu žilu u prsima.

Infuzija darivateljskih limfocita (DLI)

Infuzija darivateljskih limfocita (DLI) je liječenje raka koje se može koristiti nakon transplantacije matičnih stanica. Limfociti (tip bijelih krvnih stanica) se, iz transplantata matičnih stanica darivatelja odvajaju od ostalih dijelova krvi davatelja i mogu se zamrznuti i pohraniti. Donatorovi limfociti se odmrznu i daju pacijentu kroz jednu ili više infuzija u slučajevima relapsa ili povratka bolesti.  Limfociti vide pacijentove stanice raka kao da ne pripadaju tijelu i napadaju ih.

Kirurško liječenje

Splenektomija je operacija uklanjanja slezene.

Nove vrste liječenja ispituju se kroz klinička istraživanja
Pacijenti mogu razmisliti žele li sudjelovati u kliničkom ispitivanju

Za neke pacijente sudjelovanje u kliničkom ispitivanju može biti najbolji izbor za liječenje. Klinička ispitivanja dio su procesa istraživanja raka. Klinička ispitivanja su učinjena kako bi se utvrdilo je li novi tretman raka siguran i učinkovit ili bolji od standardnog liječenja.

Mnogi današnji standardni tretmani za rak temelje se na ranijim kliničkim ispitivanjima. Pacijenti koji sudjeluju u kliničkom ispitivanju mogu primiti standardni tretman ili biti među prvima koji će primiti novi tretman.

Pacijenti koji sudjeluju u kliničkim ispitivanjima također pomažu poboljšati način liječenja raka u budućnosti. Čak i kada klinička ispitivanja ne dovode do učinkovitih novih tretmana, često se bave važnim pitanjima i pomažu u poticanju istraživanja.

Pacijenti mogu ući u klinička ispitivanja prije, tijekom ili nakon početka liječenja raka

Neka klinička ispitivanja uključuju samo bolesnike koji još nisu liječeni. Ostala su ispitivanja tretmane za pacijente čije liječenje do tada nije bilo uspješno. Postoje i ispitivanja koja testiraju nove načine za zaustavljanje povrata ili relapsa raka ili smanjenje nuspojava liječenja raka.

Možda će biti potrebni i daljnji testovi

Neki od testova koji su učinjeni radi dijagnosticiranja raka ili otkrivanja stadija raka mogu se ponoviti. Neki će se testovi ponavljati kako bi se vidjelo koliko dobro djeluje terapija, da li se stanje promijenilo i da li se rak ponovo vratio. Odluke o tome hoće li se nastaviti, mijenjati ili će prestati liječenje, mogu se temeljiti na rezultatima tih testova.

Neki testovi će se nastaviti s vremena na vrijeme nakon završetka liječenja. Rezultati tih testova mogu pokazati je li se stanje promijenjeno ili ako se rak ponovno pojavio (vratio). Ti se testovi nazivaju naknadnim testovima ili kontrolnim pregledima.

LIJEČENJE KRONIČNE MIJELOIČNE LEUKEMIJE PO FAZAMA BOLESTI

Liječenje kronične faze kronične mijelogene leukemije može uključivati sljedeće:

-ciljana terapija s inhibitorom tirozin kinaze
-visoke doze kemoterapije s transplantacijom matičnih stanica darivatelja
-kemoterapija
-splenektomija (kirurško odstranjenje slezene)
-kliničko ispitivanje niskih doza kemoterapije s transplantacijom matičnih stanica darivatelja
-kliničko ispitivanje novog liječenja

Liječenje u fazi akceleracije kronične mijeloične leukemije može uključivati sljedeće:

-transplantacija  matičnih stanica darivatelja
-ciljana terapija s inhibitorom tirozin kinaze
-terapija inhibitorom tirozin kinaze nakon koje slijedi transplantacija matičnih stanica darivatelja
-biološka terapija (interferon) sa ili bez kemoterapije
-visoke doze kemoterapije
-kemoterapija
-transfuzijska terapija koja zamjenjuje crvene krvne stanice, trombocite, a ponekad i bijele krvne stanice, ublažava simptome i poboljšava kvalitetu života
-kliničko ispitivanje novog liječenja

Liječenje faze blastne krize kronične mijeloične leukemije može uključivati sljedeće:

-kemoterapija pomoću jednog ili više lijekova
-visoke doze kemoterapije
-transplantacija  matičnih stanica darivatelja
-kemoterapija kao palijativna terapija za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života
-kliničko ispitivanje novog liječenja

Liječenje relapsa kronične mijeloične leukemije može uključivati sljedeće:

-ciljana terapija s inhibitorom tirozin kinaze
-transplantacija  matičnih stanica darivatelja
-kemoterapija
-infuzija darivateljskih limfocita
-biološka terapija (interferon)
-kliničko ispitivanje novih tipova ili veće doze ciljane terapije ili transplantacije matičnih stanica darivatelja