Općenito o tumorima

Tumor je naziv za svaku abnormalnu nakupinu tkiva, ili u širem smislu svaku oteklinu ili izraslinu nastalu povećanjem tkiva ili organa uslijed bujanja stanica, otoka tkiva zbog zadržavanja tekućine, krvarenja, upale i sl. Razlikujemo benigne i maligne tumore.

Benigni ili dobroćudni tumori

Benigni tumori sami po sebi ne ugrožavaju život, osim ako svojim rastom ne ugrožavaju neki vitalni organ ili tkivo, ne daju metastaze i ne infiltriraju zdravo tkivo, već ga svojim rastom potiskuju, mogu prouzrokovati bolove i naštetiti normalnim tjelesnim funkcijama. Mogu se ukloniti operativnim zahvatom.

Maligni ili zloćudni tumori

Maligni tumor, zloćudna tvorevina ili rak vrsta je tumora koja ugrožava život pacijenta, jer prilikom širenja urasta u zdravo tkivo i razara ga, a širenjem putem limfe i krvi stvara presadnice ili metastaze u udaljenim organima.

Tri su glavne karakteristike malignog tumora:

  • Hiperplazija (povećan broj stanica koje se dijele)
  • Invazija tumora u susjedna tkiva
  • Metastaziranje (prodiranje tumorskih stanica u ostale dijelove tijela, rast novih tumora koji su opasni za život)

Maligni tumor nastaje tako da jedna stanica u organizmu izgubi sposobnost adekvatnog odgovaranja na signale koji kontroliraju njezin rast, diobu i smrt. Nekontroliranom diobom takve stanice nastaje tumor.

Svojstvo malignog tumora je i metastaziranje. Metastaziranje je širenje bolesti iz jednog dijela tijela u drugi koji s njim nije izravno povezan. Kod tumora metastaziranje nastaje prijenosom tumorskih stanica krvlju i limfom. Upravo je metastaziranje ono svojstvo tumora koje ponajviše otežava liječenje i u velikoj je mjeri odgovorno za smrt onkoloških bolesnika. Metastazu će razviti samo najmalignije tumorske stanice, tj. stanice koje mogu preživjeti sve faze metastatskog procesa: prodor kroz bazalnu membranu, ulazak u krvnu žilu, preživljavanje u krvotoku, izlazak iz krvne žile i započinjanje diobe kojom konačno nastaje sama metastaza (jedna od 10⁴ stanica koje su probile bazalnu membranu i ušle u krvotok stvara sekundarni tumor ili metastazu). Metastaze imaju iste osobine rasta, širenja i razaranja organa kao i primarni tumor.

Kako bi mogao rasti, tumoru je potrebna i adekvatna prehrana. Do veličine tumora od 0,2-2 mm tumor se može opskrbljivati hranjivim tvarima i kisikom iz okoline putem difuzije. Ako ne dođe do stvaranja vlastitih krvnih žila (angiogeneze), tumor prestaje rasti i ostaje u „mirujućem“ stanju. U toj je fazi dioba stanica uravnotežena s odumiranjem tumorskih stanica. Tumorska je angiogeneza proces stvaranja vlastitog sustava krvnih žila, koje tumoru omogućuju prehranu, a time i rast. Na tom saznanju temelje se i neke vrste terapije raka u kojima se nastoji spriječiti stvaranje vlastitih krvnih žila tumora i tako spriječiti dopremu hranjivih tvari i kisika tumorskim stanicama, što sprečava njegov daljnji rast i širenje te pospješuje odumiranje tumorskih stanica.

Ukoliko se ne liječe, velika većina tumora izaziva smrt. Terapije malignih bolesti su vrlo zahtjevne, teško podnošljive, dugotrajne i skupe. Zloćudne ili maligne bolesti jesu, uz bolesti srca i krvnih žila, jedan od najvećih zdravstvenih problema današnjice. Rak je među vodećim uzrocima smrti u svijetu, bez obzira na velika dostignuća u postavljanju dijagnoze i bolju terapiju. U svijetu svake godine od raka oboli 11, a umre blizu 8 milijuna ljudi. U Hrvatskoj godišnje oboli 25 000 ljudi, a umire 12.500. S rakom u svijetu živi čak 25 milijuna ljudi. Ako se ovakav trend nastavi, Svjetska zdravstvena organizacija predviđa da će, u razdoblju između 2005. i 2015. godine od raka umrijeti 84 milijuna ljudi.

U Hrvatskoj je rak treća bolest po broju oboljelih, a druga po broju smrtnosti. Prema statističkim podacima EU, Hrvatska je u Europi na drugom mjestu po broju smrtnosti od raka, iza nas su jedino Mađari. Glavni razlozi visoke stope smrtnosti u Hrvatskoj jesu starost populacije i činjenica da se rak u Hrvatskoj u prosjeku otkriva kasnije nego u Europi. Također je bitna činjenica da je u Hrvatskoj najčešći rak pluća, koji ima visoku smrtnost, dok u većini drugih zemalja prednjače rak prostate i rak dojke, koji su izlječivi u visokom postotku.

Rak je bolest od koje se može umrijeti, ali s kojom se može dugo i kvalitetno živjeti, a više od polovice bolesnika i potpuno izliječiti. Ukoliko se bolest otkrije i dijagnosticira na vrijeme te pravodobno i adekvatno liječi, izlječenje je moguće. Možemo reći da su mnogi oblici raka lječivi, a neki i izlječivi ukoliko se otkriju u ranoj fazi.