Prevencija tumora

Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti odabirom zdravog načina življenja, a jedna trećina izliječiti ranim otkrivanjem i odgovarajućim liječenjem.

Istraživači procjenjuju da bi se primjenom svega onoga što se zna o prevenciji raka mogao spriječiti nastanak do dvije trećine slučajeva. Skoro dvije trećine svih umrlih od raka dovodi se u vezu s četiri rizična faktora: pušenjem, nezdravom prehranom, gojaznošću i fizičkom neaktivnošću. Smanjivanje stope obolijevanja i umiranja od malignih bolesti moguće je postići uz sveukupan angažman svih društvenih struktura, počevši od svjesnog i odgovornog pojedinca i obitelji do zdravstvenih i prosvjetnih radnika, medija i sl. Ekonomska cijena bolesti može se lako izračunati, ali je nemjerljiva cijena koja se plaća kroz bol, patnju, onesposobljenost ili gubitak života. Zbog toga treba sve više govoriti o najvažnijim faktorima rizika u nastanku malignih oboljenja tj. o primarnoj prevenciji – sprječavanju nastanka oboljenja putem uklanjanja štetnih djelovanja ili putem uvođenja pozitivnog ponašanja.

Pored nasljedne sklonosti, koju ne možemo promijeniti, nastanku zloćudnih bolesti ili malignih tumora (raka ili karcinoma) pogoduju brojni rizični čimbenici koje možemo mijenjati i koji ovise o našim izborima i ponašanjima. Najmanje jedna trećina zloćudnih tumora može se spriječiti ukoliko se ponašamo sukladno znanstveno dokazanim preporukama u prevenciji (sprečavanju) karcinoma:

Održavati tjelesnu težinu unutar preporučenih vrijednosti, a to prema indeksu tjelesne mase, težina u kg / (visina u m)2, iznosi 18,5-24,9 – jedno je od najvažnijih zaštitnih mjera protiv raka.

Biti umjereno tjelesno aktivan svaki dan najmanje 30 minuta – 30-60 minuta umjerene do snažne tjelesne aktivnosti dnevno smanjuje rizik za rak debelog crijeva za 30%-40% u odnosu na osobe sa sjedalačkim načinom življenja (najaktivniji imaju najveći pozitivan učinak). Žene koje se bave redovitom tjelesnom aktivnošću imaju smanjeni rizik za rak dojke te 20%-40% manji rizik za rak endometrija maternice u odnosu na fizički neaktivne žene.

Jesti raznoliko povrće i voće najmanje pet obroka dnevno, cjelovite žitarice i mahunarke – ove namirnice bogate su antioksidansima, tvarima koje štite od štetnog djelovanja slobodnih radikala. Slobodni radikali su štetni spojevi, koji nastaju npr. za vrijeme disanja ili se unose onečišćenom hranom ili zrakom i uzrokuju oštećenja koja mogu utjecati na razvoj raka. Naš organizam dijelom proizvodi antioksidanse uz pomoć vitamina i minerala, a dijelom ih unosi hranom. Najbogatiji antioksidansima jesu: suhi grah, borovnica, brusnica, artičoka, kupina, malina, šljiva, jagoda i jabuka. Antioksidativno djelovanje imaju vitamin C, A i E, beta-karoten, selen i neki drugi prirodni spojevi.

Ograničiti konzumiranje crvenog mesa i izbjegavati gotove mesne prerađevine – ograničiti uzimanje soli i slanih prehrambenih proizvoda. Prekomjerna konzumacija gotovih prerađenih prehrambenih proizvoda, koji su bogati šećerima i mastima, a siromašni vlaknima, predstavljaju povećani rizik za rak debelog crijeva i drugih dijelova probavnog sustava.

Ograničiti konzumiranje alkoholnih pića – osobe koje konzumiraju velike količine alkohola, posebno u kombinaciji s pušenjem, imaju veći rizik za neke vrste raka (rak usne šupljine, ždrijela, grkljanja, jednjaka, jetre, dojke). Međutim, antioksidansi u crnom vinu mogu sprečavati razvoj nekih vrsta raka, stoga se preporuča čaša crnog vina dnevno. Pijenje jedne čaše crnog vina dnevno upola smanjuje rizik za rak prostate, a muškarci koji piju četiri čaše tjedno imaju 60% manji rizik pojavnosti agresivnijih tipova raka prostate.

Prestati pušiti i izbjegavati prostore zadimljene duhanskim dimom – prestanak pušenja u 30-tim godinama života smanjuje vjerojatnost prijevremenog umiranja od bolesti vezane s pušenjem za više od 90%, a prestanak u 50-tim godinama za 50% u odnosu na osobe koje nastavljaju pušiti. Jedna popušena kutija cigareta dnevno tijekom jedne godine skraćuje život za 53 dana.

 

Samo rano otkrivanje pretpostavlja otkrivanje bolesti u lokaliziranom stadiju prije bilo kojih simptoma – ranim otkrivanjem bolesti, stupanj preživljavanja raste do potpune izlječivosti odnosno sprečavanja smrtnog ishoda. Kod nas se provode dva nacionalna programa ranog otkrivanja raka: mamografsko snimanje za rano otkrivanje raka dojke i testiranje skrivene krvi u stolici za rano otkrivanje raka debelog crijeva. Redovitim mamografskim pregledima prijevremena smrtnost od raka dojke može se smanjiti za 30% kod redovito pregledanih žena u dobi 50.-70. g. Redovitim testiranjem skrivene krvi u stolici broj smrti zbog raka debelog crijeva može se smanjiti za 15%-33%. Redovitim ginekološkim pregledima i PAPA-testiranjem (za rano otkrivanje raka grlića maternice) rizik smrti zbog ovog raka smanjuje se za 90%.

Savjeti za prevenciju od tumora:

RAZGOVARAJTE, TRAŽITE SAVJET … jer razgovor i drugi oblici potpore smanjuju emocionalni stres oboljelih od raka.

REDOVITO OBAVLJAJTE PREVENTIVE PREGLEDE jer rak nema upozoravajućih ranih znakova i simptoma pa je korist ranog otkrivanja bolesti neupitna (pogotovo za rak dojke, debelog crijeva, vrata maternice, kože).

ODABERITE ZDRAVE ŽIVOTNE NAVIKE jer pojedinac i društvo mogu učiniti mnogo za svoje zdravlje.

SVATKO IMA PRAVO NA ODGOVARAJUĆU ZDRAVSTVENU SKRB jer se na najbolji mogući način treba osigurati kvalitetan život oboljele osobe.

JESTE LI ZNALI?

  • Između 50% i 90% slučajeva raka kože uzrokovano je prekomjernom izlaganju sunčevim zrakama.
  • Pušenje ja najveći pojedinačni uzrok nastanka različitih vrsta raka (rak pluća, usne šupljine, grkljana, jetre, gušterače, dojke, mokraćnog mjehura, bubrega, debelog crijeva) te je odgovorno za jednu četvrtinu smrtnih slučajeva zbog svih zloćudnih bolesti. Oko 70% slučajeva raka pluća može se pripisati samo pušenju.
  • Debljina i nedostatak tjelesne aktivnosti mogu biti odgovorni za 20%-30% različitih sijela raka (rak dojke u postmenopauzi, rak endometrija maternice, debelog crijeva, bubrega, jednjaka).
  • Virus hepatitisa B ili C poznati su uzrok raka jetre, humani papiloma virus raka grlića maternice, a bakterija helicobacter pylori povećava rizik za rak želuca.
  • U Dubrovačko-neretvanskoj županiji godišnje se otkrije preko 600 novooboljelih od bilo kojeg sijela raka, umi re preko 300 oboljelih, a svaki četvrti dan od raka umre jedna osoba mlađa od 65 g.