Rak kolona /debelog crijeva/

Debelo crijevo se satoji od tri dijela: slijepo crijevo, kolon (debelo crijevo) i rektum (ravno crijevo, završni dio debelog crijeva). Rak debelog crijeva je rak koji najčešće započinje u kolonu ili rektumu. Kolon i rektum čine donji dio probavnog sustava. Za vrijeme  probave, hrana se kreće kroz želudac i tanko crijevo u debelo crijevo. Debelo crijevo apsorbira vodu i hranjive tvari iz hrane i pohranjuje otpadnu tvar (stolicu). Stolica se kreće iz debelog crijeva u rektum prije nego što se izbaci iz tijela.

Većina kolorektalnih karcinoma su adenokarcinomi (karcinomi koji počinju u stanicama koje stvaraju i izlučuju  sluz i druge tekućine). Rak debelog crijeva često počinje kao izraslina zvana polip koji može nastati na unutarnjoj stjenci debelog crijeva ili rektuma. Neki polipi postaju rak tijekom vremena. Pronalaženje i uklanjanje polipa može spriječiti nastanak raka debelog crijeva.

Rak debelog crijeva je četvrti najčešći tip raka koji je dijagnosticiran u Sjedinjenim Državama. Smrtnost  od raka debelog crijeva  se smanjila upotrebom kolonoskopije i pretrage stolice na okultno krvarenje (traženje okom nevidljive  krvi u stolici).

Rak kolona je bolest u kojoj se maligne stanice stvaraju u tkivima kolona.

Kolon je najdulji dio debelog crijeva i dio je probavnog sustava tijela. Probavni sustav uklanja i obrađuje hranjive tvari (vitamine, minerale, ugljikohidrate, masti, proteine i vodu) iz hrane i pomaže izlučiti otpadni materijal iz tijela. Probavni sustav sastoji se od jednjaka, želuca i tankog i debelog  crijeva.  Kolon je prvi dio debelog crijeva i dug je oko 1,5 m. Zajedno, rektum i analni kanal čine završni dio debelog crijeva i ukupno su dugački oko 15-20 cm. Analni kanal završava na anusu (otvor debelog crijeva prema vanjskom dijelu tijela).

U debelom crijevu mogu se pojaviti i gastrointestinalni stromalni tumori (GIST).

Anatomija donjeg dijela probavnog sustava, koja pokazuje debelo crijevo i druge organe.

Zdravstvena povijest utječe na rizik od razvoja raka debelog  kolona.

Sve što povećava vaše šanse za dobivanje bolesti naziva se faktorom rizika. Imajući faktor rizika ne znači da ćete dobiti rak; bez faktora rizika ne znači da nećete dobiti rak. Razgovarajte sa svojim liječnikom ako mislite da ste izloženi riziku od raka kolona.

Čimbenici rizika za rak kolona uključuju sljedeće:

  • Obiteljska povijest raka  kolona ili rektuma kod rođaka prvog koljena (roditelj, brat ili dijete).
  • Osobna povijest raka debelog crijeva, rektuma ili jajnika.
  • Osobna povijest visokorizičnih adenoma (kolorektalni polipi koji su veličine 1 centimetar ili veći ili imaju stanice koje izgledaju abnormalno pod mikroskopom).
  • Promjene u određenim genima koje povećavaju rizik od obiteljske adenomatozne polipoze (FAP) ili Lynch sindroma (nasljedni nepolipozni kolorektalni rak).
  • Osobna povijest kroničnog ulceroznog kolitisa ili Crohnove bolesti  koja traje  8 godina ili više.
  • Konzumiranje tri ili više alkoholnih pića dnevno.
  • Pušenje cigareta.
  • Crna rasa.
  • Debljina.
  • Starija dob je glavni čimbenik rizika za većinu vrsta raka. Mogućnost dobivanja raka povećava se sa starenjem.

Polipi u debelom crijevu. Neki polipi imaju peteljke, a drugi ne. Umetak prikazuje fotografiju polipa s peteljkom.

Znakovi raka kolona uključuju krv u stolici ili promjene u navikama pražnjenja crijeva.

Ovi i drugi znakovi i simptomi mogu biti uzrokovani rakom kolona ili nekim drugim stanjima. Provjerite kod svog liječnika ako imate bilo što od sljedećeg:

  • Promjena u navikama pražnjenja crijeva.
  • Krv (svijetlo crvena ili jako tamna) u stolici.
  • Proljev, zatvor ili osjećaj neispražnjenosti  crijeva.
  • Stolice koje su uže nego obično.
  • Česti i boni vjetrovi, nadutost, osjećaj punoće u trbuhu ili grčevi.
  • Neobjašnjivi gubitak težine.
  • Osjećaj jakog umora.
  • Povraćanje.
Testovi i pregledi koji ispituju kolon i rektum služe za otkrivanje (pronalaženje) i dijagnosticiranje raka kolona.

Mogu se koristiti sljedeći testovi i postupci:

Fizikalni pregled i anamneza: Pregledavanje tijela za provjeru općih znakova zdravlja, uključujući provjeru znakova bolesti kao što su natečeni limfni čvorovi u vratu ili bilo što drugo što se čini neobičnim. Također će se ispitati  povijest prošlih bolesti,  navike pacijenta te dosadašnja liječenja.

Digitorektalni pregled: Ispitivanje rektuma. Liječnik ili medicinska sestra stavljaju podmazani prst u rukavici u rektum kako bi napipali čvoriće ili bilo što drugo što se čini neobičnim.

Testiranje stolice na okultno (nevidljivo) krvarenje: (FOBT): Test za provjeru stolice na krv koja se može vidjeti samo pod mikroskopom. Krv u stolici može biti znak polipa, raka ili drugih stanja.

Postoje dvije vrste testiranja stolice na okultno (nevidljivo) krvarenje:

  • Guaiac  test na okultno krvarenje: Uzorak stolice na posebnoj kartici testiran je kemikalijama. Ako je krv prisutna u stolici, posebna kartica mijenja boju.

Guaiac test na okultno krvarenje provjerava okultnu (skrivenu) krv u stolici. Mali uzorci stolice stavljaju se na posebnu karticu i vraćaju se liječniku ili laboratoriju radi ispitivanja.

  • Imunokemijski test  na okultno krvarenje u stolici: Tekućina se dodaje uzorku stolice. Ova smjesa se ubrizgava u stroj koji sadrži protutijela koja mogu otkriti krv u stolici. Ako ima krvi u stolici, u prozoru stroja se pojavljuje crta. Ovaj se test naziva i fekalnim imunokemijskim testom ili FIT-om.

Fekalni imunokemijski test (FIT) provjerava okultnu (skrivenu) krv u stolici. Mali uzorak stolice stavlja se u posebnu epruvetu za sakupljanje ili na posebne kartice i vraća se liječniku ili laboratoriju za ispitivanje.

Rendgenska pretraga debelog crijeva s barijem: Napravi se niz rendgenskih snimaka donjeg dijela gastrointestinalnog trakta. Tekućina koja sadrži barij (srebrno-bijeli metalni spoj) stavlja se u rektum. Barija prekriva unutrašnjost donjeg  gastrointestinalnog trakta  i prave se rendgenske snimke.

Postupak rendgenskog snimanja debelog crijeva s barijem. Pacijent leži na rendgenskom stolui. Tekućina s barijem stavlja se u rektum i prolazi kroz debelo crijevo. Radie se rendgenske snimke za pronalaženje abnormalnih područja.

Sigmoidoskopija: Postupak gledanja unutar rektuma i sigmoidnog (nižeg) dijela debelog crijeva za traženje polipa (mala područja ispupčenog tkiva), drugih abnormalnih područja ili raka. Sigmoidoskop je umetnut kroz rektum u sigmoidno debelo crijevo. Sigmoidoskop je tanak, cijevni instrument s svjetlom i objektivom  za gledanje. Može imati i alat za uzimanje uzoraka polipa ili tkiva, koji se provjeravaju pod mikroskopom na znakove raka.

Sigmoidoskopija. Tanka, osvijetljena cijev umetnuta je kroz anus i rektum i u donji dio debelog crijeva kako bi se potražila abnormalna područja.

Kolonoskopija: Postupak gledanja unutar rektuma i debelog crijeva za traženje polipa, drugih abnormalnih područja ili raka. Kolonoskop je umetnut kroz rektum u debelo crijevo. Kolonoskop je tanak, cijevni instrument sa izvorom svjetlosti i objektivom za gledanje. Može imati i alat za uzimanje  uzoraka polipa ili tkiva, koji se provjeravaju pod mikroskopom na znakove raka.

Kolonoskopija. Tanka cijev sa izvorom svjetlosti umetnuta je kroz anus i rektum te u debelo crijevo kako bi se otkrila abnormalna područja.

Virtualna kolonoskopija: Postupak koji koristi seriju rendgenskih snimaka  pod nazivom kompjuterizirana tomografska kolonografija (CTC) kako bi se napravila serija slika debelog crijeva. Računalo stavlja slike zajedno kako bi stvorilo  detaljne slike koje mogu pokazivati polip i sve ostalo što se čini neobičnim na unutarnjoj površini debelog crijeva.

Biopsija: Uzimanje  stanica ili tkiva tako da ih se može vidjeti pod mikroskopom kako bi se utvrdili znakovi raka.

Neki čimbenici utječu na prognozu (mogućnost oporavka) i mogućnosti liječenja.

Prognoza (vjerojatnost oporavka) i mogućnosti liječenja ovise o sljedećem:

  • Stadij raka (da li je rak u unutarnjoj sluznici debelog crijeva ili se proširio kroz zid debelog crijeva ili se proširio na limfne čvorove ili na druga mjesta u tijelu).
  • Da li je rak začepio ili probio debelo crijevo.
  • Postoje li stanice raka koje su ostale nakon operacije.
  • Je li se rak ponovo pojavio.
  • Opće zdravlje pacijenta.

Prognoza također ovisi o razini karcinoembrionalnog antigena u krvi (CEA) prije početka liječenja. CEA je supstanca u krvi koja može biti povećana kada je prisutan rak.

Nakon što je dijagnosticiran rak  kolona, provode se testovi kako bi se ustanovilo jesu li se stanice raka proširile unutar debelog crijeva ili na druge dijelove tijela.

Proces koji se koristi za otkrivanje širenja raka u debelo crijevo ili na druge dijelove tijela se zove stupnjevanje. Informacije prikupljene iz procesa stupnjevanja određuju stupanj ili stadij bolesti. Važno je znati stadij  kako bi se planiralo liječenje.

Sljedeći testovi i postupci mogu se koristiti u postupku određivanja stadija bolesti:

CT sken-kompjuterizirana tomografija: Postupak koji čini niz detaljnih slika trbuha, preuzet iz različitih kutova. Slike su napravljene pomoću računala povezanih s rendgenskim strojem. Mogu se davati pacijentu i kontrastno sredstvo ili „boja“ koja se može ubrizgati u venu ili progutati kako bi se organi ili tkiva pokazali jasnije. CT se još naziva i kompjuterizirana aksijalna tomografija (CAT).

MRI (magnetska rezonancija): postupak koji koristi magnet, radio valove i računalo kako bi se dobila serija detaljnih slika područja unutar tijela. Ovaj postupak se naziva i nuklearna magnetska rezonancija (NMRI).

PET-CT sken: Postupak koji kombinira slike s positronske emisijske tomografije (PET) i skeniranjem kompjuteriziranom tomografijom (CT). PET i CT skeniranje obavljaju se istovremeno s istim strojem. Kombinirani skenovi daju detaljnije slike područja unutar tijela nego što daje svaki od njih pojedinačno. PET sken je postupak za pronalaženje malignih tumorskih stanica u tijelu. Mala količina radioaktivne glukoze (šećera) se ubrizgava u venu. PET skener okreće se oko tijela i stvara sliku gdje se glukoza koristi u tijelu. Maligne tumorske stanice pokazuju svjetliju sliku jer su aktivnije i troše više glukoze od normalnih stanica.

Kompletna krvna slika (KKS). Postupak u kojem se iz uzorka krvi  provjerava sljedeće:
-broj crvenih krvnih stanica i trombocita
-broj i vrsta bijelih krvnih stanica
-količina hemoglobina (proteina koji nosi kisik) u crvenim krvnim stanicama
-udio crvenih krvnih stanica u ukupnom volumenu krvi

Rendgensko snimanje prsnog koša: Rendgenska slika organa i kostiju unutar prsnog koša. Rendgent je vrsta energetske zrake koja može proći kroz tijelo i na film, stvarajući sliku područja unutar tijela.

Kirurški zahvat: Postupak za uklanjanje tumora i  kako bi se  vidjelo koliko se daleko proširio kroz debelo crijevo.

Biopsija limfnih čvorova: Uklanjanje cijelog ili dijela limfnog čvora. Patolog pregledava tkivo pod mikroskopom i traži stanice raka.

Određivanje nivoa karcinoembrionalnog antigena (CEA): Test koji mjeri razinu CEA u krvi. CEA se oslobađa u krvotok i iz stanica raka i iz normalnih stanica. Kada se nalazi u  količinama većim od normalnih, može biti znak raka debelog crijeva ili drugih stanja.

Postoje tri načina na koje se rak širi u tijelu.

Rak se može proširiti kroz tkivo, limfni sustav i krv:

Tkivo. Rak se širi od mjesta gdje je započeo rast u obližnja područja.

Limfni sustav. Rak se širi odakle je započeo ulaskom u limfni sustav. Rak putuje kroz limfne žile u druge dijelove tijela.

Krv. Rak se širi odakle je započeo ulaskom u krv. Rak putuje kroz krvne žile u druge dijelove tijela.

Rak se može proširiti od mjesta gdje je započeo na druge dijelove tijela.

Širenja rakana drugi dio tijela naziva se metastaziranje. Stanice raka otrgnu se od mjesta gdje su počele rasti (primarni tumor) i putuju kroz limfni sustav ili krv.

Limfni sustav. Rak dolazi u limfni sustav, putuje kroz limfne žile i tvori metastatski tumor u drugom dijelu tijela.

Krv. Rak dolazi u krv, putuje kroz krvne žile i tvori metastatski tumor u drugom dijelu tijela.

Metastatski tumor je isti tip raka kao primarni tumor. Na primjer, ako se rak kolona širi na pluća, stanice raka u plućima zapravo su stanice raka kolona. Bolest je metastazni rak kolona, a ne rak pluća.

STADIJI RAKA KOLONA (DEBELOG CRIJEVA)

Sljedeće se stadiji rabe za karcinom debelog crijeva (kolona):

Stadij 0 (karcinom u situ)

U stadiju 0, abnormalne stanice se nalaze u sluznici (unutarnji sloj)  zida debelog crijeva. Ove abnormalne stanice mogu postati rak i širiti se. Stadij 0 naziva se i karcinom in situ.

Stadij 0 (karcinom debelog crijeva in situ). Abnormalne stanice su prikazane u sluznici debelog crijeva.

Stadij  I

U stadiju I, rak se formirao u sluznici (površni sloj) zida debelog crijeva i proširio se na submukozu (sloj tkiva pod sluznicom). Rak se može proširiti i na mišićni sloj zida debelog crijeva.

Stadij I raka kolona. Rak se proširio iz sluznice zida debelog crijeva do mišićnog sloja.

Stadij II

Rak kolona stadija II podijeljen je na stadije  IIA, IIB i IIC.

Stadij IIA: Rak se proširio kroz mišićni sloj zida debelog crijeva do seroze (najudaljenijeg sloja) debelog crijeva.

Stadij IIB: Rak je proširio serozom (najudaljeniji sloj) debelog crijeva, ali se nije proširio na obližnje organe.

Stadij IIC: Rak je proširio kroz serozu (najudaljeniji sloj) zida debelog crijeva na obližnje organe.

Rak debelog crijeva stadija II. U stadiju IIA, rak se proširio kroz mišićni sloj debelog crijeva do seroze. U stadiju IIB, rak je proširio kroz serozu, ali se nije proširio na obližnje organe. U stadiju IIC, rak je proširio kroz serosu u obližnje organe.

Stadij III

Rak  debelog crijeva stadija III podijeljen je na stadije  IIIA, IIIB, i IIIC.

U stadiju IIIA :

  • Rak se proširio kroz sluznicu (najdublji sloj) zida debelog crijeva do submukoze (sloj tkiva ispod sluznice) i može se proširiti na mišićni sloj zida debelog crijeva. Rak je proširio na najmanje jedan, ali ne više od 3 obližnja limfna čvora ili u tkiva blizu limfnih čvorova; ili
  • Rak se proširio kroz sluznicu (najdublji sloj) debelog crijeva do submukoze (sloj tkiva ispod sluznice). Rak je proširio na najmanje 4 ali ne više od 6 obližnjih limfnih čvorova.

Raka debelog crijeva stadija IIIA. Rak se proširio kroz sluznicu debelog crijeva do submukoze i može se proširiti na mišićni sloj, te se proširio na jedan do tri obližnja limfna čvora ili tkivo u blizini limfnih čvorova. ILI: rak se proširio kroz sluznicu u submukozu i četiri do šest obližnjih limfnih čvorova.

U stadiju IIIB:

  • Rak se proširio kroz mišićni sloj zida debelog crijeva do seroze (najudaljeniji sloj) zida debelog crijeva ili se proširio kroz serozu, ali ne i na obližnje organe. Rak je proširio na najmanje jedan, ali ne više od 3 obližnja limfna čvora ili u tkiva blizu limfnih čvorova; ili
  • Rak je proširio do mišićnog sloja zida debelog crijeva ili serose (najudaljenijeg sloja) debelog crijeva. Rak se proširio na najmanje 4, ali ne na više od 6 obližnjih limfnih čvorova; ili
  • Rak se proširio kroz sluznicu (najdublji sloj) zida debelog crijeva do submukoze (sloj tkiva ispod sluznice) i mogao se proširiti na mišićni sloj zida debelog crijeva. Rak je proširio na 7 ili više obližnjih limfnih čvorova.

Raka debelog crijeva stadija IIIB. Rak je proširio kroz mišićni sloj zida debelog crijeva do seroze ili se proširio serozom, ali ne u obližnje organe; rak se proširio na jedan do tri obližnja limfna čvora ili na tkiva u blizini limfnih čvorova. ILI, rak se proširio na mišićni sloj ili na serozu, te na četiri do šest obližnjih limfnih čvorova. ILI, rak se proširio kroz sluznicu u submukozu i mogao se proširiti na mišićni sloj; rak se proširio na sedam ili više obližnjih limfnih čvorova.

U stadiju IIIC:

  • Rak je proširio serozom (najudaljeniji sloj) debelog crijeva, ali se nije proširio na obližnje organe. Rak se proširio na najmanje 4 ali ne više od 6 obližnjih limfnih čvorova; ili
  • Rak se proširio kroz mišićni sloj zida debelog crijeva do seroze (najudaljenijeg sloja) zida debelog crijeva ili se proširio kroz serozu, ali se nije proširio na obližnje organe. Rak je proširio na 7 ili više obližnjih limfnih čvorova; ili
  • Rak se proširio kroz serozu (najudaljeniji sloj) zida debelog crijeva i proširio se na obližnje organe. Rak se proširio na jedan ili više obližnjih limfnih čvorova ili se stanice raka stvaraju u tkivima blizu limfnih čvorova.

Stadij III C raka debelog crijeva. Rak se proširio kroz serozu zida debelog crijeva, ali ne i na obližnje organe; rak se proširio na četiri do šest obližnjih limfnih čvorova. ILI, rak se proširio kroz mišićni sloj na serozu ili se proširio kroz serozu, ali ne i na obližnje organe; rak se proširio na sedam ili više obližnjih limfnih čvorova. ILI, rak se proširio kroz serozu u obližnje organe i na jedan ili više obližnjih limfnih čvorova ili na tkiva u blizini limfnih čvorova.

Stadij IV

Stadij IV raka debelog crijeva podijeljen je na stadije  IVA i IVB.

  • Stadij IVA: Rak se proširio kroz zid debelog crijeva i može se proširiti na obližnje organe ili limfne čvorove. Rak se proširio na jedan organ koji nije blizu debelog crijeva, kao što su jetra, pluća, jajnik ili udaljeni limfni čvor.
  • Stadij IVB: Rak se proširio kroz zid debelog crijeva i može se proširiti na obližnje organe ili limfne čvorove. Rak je proširio na više organa koji nisu blizu debelog crijeva ili na trbušni zid.

Stadij IV raka debelog crijeva . Rak se proširio kroz krv i limfne čvorove na druge dijelove tijela, kao što su pluća, jetra, abdominalni zid ili jajnik.

Recidivni rak kolona / debelog crijeva

Recidivni rak kolona/debelog crijeva je rak koji se ponavlja (vraća se) nakon što se liječi. Rak se može vratiti u debelo crijevo ili u druge dijelove tijela, poput jetre, pluća ili oboje.

LIJEČENJE RAKA KOLONA/DEBELOG CRIJEVA

Koristi se šest vrsta standardnih terapijskih postupaka:

Kirurški zahvat

Operacija uklanjanja raka je najčešći je tretman za sve stadije raka debelog crijeva. Liječnik može ukloniti rak pomoću jedne od sljedećih vrsta operacija:

  • Lokalna ekscizija: Ako se rak nalazi u vrlo ranoj fazi, liječnik ga može ukloniti bez rezanja trbušnog zida. Umjesto toga, liječnik može staviti cijev s alatom za rezanje kroz rektum u debelo crijevo i odstraniti rak. Ako se rak nalazi u polipu (malom ispupčenom području tkiva), operacija se zove polipektomija.
  • Resekcija debelog crijeva s anastomozom: Ako je rak veći, liječnik će izvršiti djelomičnu kolektomiju (uklanjanje raka i malu količinu zdravog tkiva oko njega). Liječnik tada može izvršiti anastomozu (šivanje zdravih dijelova debelog crijeva zajedno). Liječnik će obično ukloniti i limfne čvorove u blizini debelog crijeva i ispitati ih pod mikroskopom kako bi se vidjelo da li su zahvaćeni rakom.

Resekcija debelog crijeva s anastomozom. Dio debelog crijeva koji sadrži rak i obližnje zdravo tkivo se uklanja, a zatim se rezni krajevi debelog crijeva spajaju.

  • Resekcija debelog crijeva s kolostomijom: Ako liječnik ne može zašiti natrag dva kraja debelog crijeva, na vanjski dio tijela se postavlja stoma (otvor u trbušnom zidu)  kako bi stolica išla nesmetano van. Ovaj postupak se naziva kolostomija. Vrećica se stavlja oko stome da skuplja otpad. Ponekad je kolostomija samo privremena dok se rubovi izrezanog debelog crijeva ne zaliječe kako bi se mogli zašiti jedan kraj za drugi. Ako liječnik treba ukloniti cijeli donji dio debelog crijeva, zašivanje krajeva se ne može napraviti i kolostomija je trajna.

Operacija raka debelog crijeva s kolostomijom. Uklanja se dio debelog crijeva koji sadrži rak i obližnje zdravo tkivo, napravi se stoma (otvor u trbušnoj stijenci) na koji se pričvršćuje vrećica za izmet.

Čak i ako liječnik ukloni cijeli tumor koji se može vidjeti u vrijeme operacije, neki pacijenti mogu dobiti terapiju zračenjem ili kemoterapiju nakon operacije kako bi se uklonile stanice raka koje su ostale. Liječenje dano nakon operacije, kako bi se smanjio rizik da će se rak vratiti, naziva se adjuvantna terapija.

Radiofrekventna ablacija

Radiofrekventna ablacija  je upotreba posebne sonde s malim elektrodama koje ubijaju stanice raka visokom temperaturom. Ponekad se sonda umetne izravno kroz kožu i potrebna je samo lokalna anestezija. U drugim slučajevima, sonda je umetnuta kroz rez u abdomenu. To se obavlja u bolnici pod općom anestezijom.

Kriokirurgija

Krioskirurgija je tretman koji koristi instrument za zamrzavanje i uništavanje abnormalnog tkiva. Ova vrsta liječenja naziva se i krioterapija.

Kemoterapija

Kemoterapija je liječenje raka koje koristi lijekove za zaustavljanje rasta stanica raka, bilo ubijanjem stanica ili zaustavljanjem njihovog dijeljenja. Kada se kemoterapija uzima na  usta ili ubrizgava u venu ili mišić, lijekovi ulaze u krvotok i mogu doći do stanice raka svugdje u  tijelu (sistemska kemoterapija). Kada se kemoterapija daje  izravno u cerebrospinalnu tekućinu (intratekalna kemoterapija), organ ili tjelesnu šupljinu kao što je abdomen, lijekovi uglavnom djeluju na stanice raka u tim područjima (lokalna  kemoterapija).

Kemoembolizacija jetrene arterije može se koristiti za liječenje raka koji se proširio na jetru. To uključuje zapušivanje arterije jetre (glavna arterija koja opskrbljuje krv u jetri) i ubrizgavanje antitumorskih lijekova između blokade i jetre. Arterije jetre tada dostavljaju lijekove kroz jetru. Samo mala količina lijeka dospije u druge dijelove tijela. Blokada arterije može biti privremena ili trajna, ovisno o tome što se koristi da se arterija zapuši. Jetra i dalje dobiva krv iz vene porte,  koja donosi krv iz želuca i crijeva.

Način na koji se kemoterapija daje ovisi o tipu i stadiju raka koji se liječi.

Radioterapija/ zračenje

Radioterapija je liječenje raka koja koristi visoko-energetske rendgenske zrake ili druge vrste zračenja kako bi ubila stanice raka ili im zaustavila rast. Postoje dvije vrste radijacijske terapije:

Vanjska radioterapija koristi stroj izvan tijela kako bi poslali zračenje prema raku.

Unutarnja radioterapija ili brahiterapija je vrsta radioterapije kod koje se minijaturni radioaktivni izvori zračenja dovode u kontakt sa tumorom.

Način na koji se daje terapija zračenjem ovisi o vrsti i stadiju raka koji se liječi. Vanjska radioterapija koristi se kao palijativna terapija za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života.

Ciljana terapija

Ciljana terapija je vrsta liječenja koja koristi lijekove ili druge tvari za prepoznavanje i napad na specifične stanice raka bez oštećenja normalnih stanica. Kod raka kolona koriste se:

Terapija monoklonalnim antitijelima je tretman raka koji koristi antitijela napravljena u laboratoriju, iz jednog tipa stanice imunološkog sustava. Ta antitijela mogu identificirati tvari na stanicama raka koje potiču rast stanica raka. Antitijela se pričvršćuju na te tvari i ubijaju stanice raka, blokiraju njihov rast ili ih sprječavaju da se šire. Monoklonalna antitijela daju se infuzijom. Mogu se koristiti sami ili nositi lijekove, toksine ili radioaktivni materijal izravno u stanice raka.

  • Bevacizumab i ramucirumab su vrste monoklonalnih antitijela koja se vežu na protein nazvan vaskularni endotelni faktor rasta (VEGF). To može spriječiti rast novih krvnih žila koje tumori trebaju za dostavu hrane i rast.
  • Cetuximab i panitumumab su vrste monoklonalnih antitijela koja se vežu na protein nazvan  receptor epidermalnog faktora rasta (EGFR) na površini nekih vrsta stanica raka. To može zaustaviti rast i dijeljenje stanica raka.

Inhibitori angiogeneze: Inhibitori angiogeneze zaustavljaju rast novih krvnih žila koje tumori trebaju za dostavu hranjivih tvari a time i za rast.

  • Ziv-aflibercept blokira  vaskularni endotelni faktor rasta što rezultira blokadom enzima potrebnog za rast novih krvnih žila u tumorima.
  • Regorafenib se upotrebljava za liječenje raka debelog crijeva koji se proširio na druge dijelove tijela i nije se postigao bolji rezultat sa drugim terapijama. On blokira djelovanje određenih proteina, uključujući vaskularni endotelni faktor rasta. To može usporiti rast stanica raka ili spriječiti rast novih krvnih žila koje tumori trebaju za rast.

OPCIJE LIJEČENJA RAKA KOLONA PREMA STADIJIMA

Stadij 0 (karcinom u situ)

Liječenje stadija 0 (karcinom in situ) može uključivati sljedeće vrste operacija:

  • Lokalna ekscizija ili jednostavna polipektomija.
  • Resekcija i anastomoza. To se čini kada je tumor prevelik za uklanjanje lokalnom ekscizijom.
Stadij I raka debelog crijeva

Liječenje raka debelog crijeva stadija I obično uključuje sljedeće:

  • Resekcija i anastomoza.
Stadij II raka debelog crijeva

Liječenje raka debelog crijeva stadija II obično uključuje sljedeće:

  • Resekcija i anastomoza.
Stadij III raka debelog crijeva

Liječenje raka debelog crijeva stadija III obično uključuje sljedeće:

  • Resekcija i anastomoza, nakon čega slijedi kemoterapija.
  • Klinička ispitivanja novih kemoterapijskih režima nakon operacije.
Stadij IV raka debelog crijeva

Liječenje stadija IV i recidivnog raka debelog crijeva obično uključuje sljedeće:

  • Lokalni ekscizira za tumore koji su se ponovo pojavili.
  • Resekcija sa ili bez anastomoze.
  • Operacija za uklanjanje dijelova drugih organa, kao što su jetra, pluća i jajnici, gdje se rak možda ponovo pojavio ili proširio. Liječenje raka koji se proširio na jetru može također uključivati sljedeće:

*Kemoterapija prije operacije kako bi smanjila tumor, nakon operacije ili i prije i
poslije operacije
*Radiofrekventna ablacija ili krioterapija za pacijente koji se ne mogu operirati.
*Kemoembolizacija jetrene arterije

  • Radioterapija ili kemoterapija mogu se ponuditi nekim pacijentima kao palijativna terapija za ublažavanje simptoma i poboljšanje kvalitete života.
  • Kemoterapija i / ili ciljana terapija s monoklonalnim antitijelom ili inhibitorom angiogeneze.
  • Klinička ispitivanja kemoterapije i / ili ciljane terapije.