Važnost pravilne prehrane

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prehrana je odgovorna za 35% tumora, tj. obrnuti zaključak glasi: 30-40% tumora moglo bi se izbjeći kroz optimalnu prehranu.

Ljudska prehrana sadrži mnogo različitih prirodnih mutagena i karcinogena (tvari koje izazivaju tumor) ali i mnogo prirodnih protumutagena i protukarcinogena. Mnogi od mutagena i karcinogena djeluju na način da stvaraju slobodne radikale kisika koji imaju važnu ulogu kao pokretači degenerativnog procesa kao što je oštećenje DNA i mutacije gena što može biti povezano s rakom.

Migracijske i epidemiološke studije jasno potvrđuju da način i vrsta prehrane igraju značajnu ulogu u razvitku raka. Jedan od primjera je i to da je rak probavnog sustava i rektuma rijedak u zemljama u razvoju (gdje se ne konzumira puno crvenog mesa i masnoća, a jede se više vlaknastog povrća i voća), a u razvijenim zemljama ubija više od 490.000 ljudi godišnje. Današnji način života i rada, cjelodnevni boravak na poslu, preskakanje kuhanog obroka, brza, industrijski tretirana hrana puna konzervansa, aditiva koji joj “poboljšavaju” kvalitetu – mesna, masna, pržena, suha, suhomesnata hrana, brzo i stresno jedenje „s nogu“, slatkiši, grickalice i sl. čine sve preduvjete za nastanak raka. Dimljena, slana i kisela hrana povezana je s nastankom raka želuca i jednjaka. Zagađenost hrane alfatoksinom (ima ga u hrani kontaminiranoj s plijesni) može dovesti do raka jetre, masna hrana (pogotovo ona koja sadrži nezasićene masne kiseline) uključena je u nastanak raka debelog crijeva, ali i dojke i prostate. Prekomjerno konzumiranje alkohola povezuje se s cijelim nizom zloćudnih bolesti: rakom gušterače, jednjaka, usne šupljine, ali i rakom dojke.

Posljedica ovakvog konzumerističkog načina života je debljina ili pretilost za koju danas postoje znanstveni dokazi da je značajan rizični faktor za najmanje šest tipova karcinoma: raka jednjaka, gušterače, crijeva, raka dojke u postmenopauzi, jetre i endometrija (sluznice koja oblaže unutrašnjost maternice). Sudeći prema današnjim trendovima, ako nekim čudom ne dođe do obrata, predviđa se pandemija pretilosti u svijetu, pa će tako do 2050. godine 60% muškaraca, 50% žena i 25% djece na svijetu biti pretilo. Znanstvenici sve više upozoravaju na taj problem, ukazujući da se rizici od razvoja raka mogu smanjiti i prevenirati uravnoteženom prehranom i normalnom tjelesnom težinom.

Normalnu tjelesnu težinu označava indeks tjelesne mase do 25, a najbolji je između 18,5 i 23. Izračunava se tako da se težina u kilogramima podijeli s visinom u metrima na kvadrat.

Primjer za čovjeka teškog 70 kg i visokog 180 cm:

INDEKS TJELESNE MASE: 70:1,8 = 21,60

Preporuke:

Ono što svakako treba svesti na minimum jest pržena, masna hrana, crveno meso, mesne prerađevine, jako pečeno meso, meso s roštilja, suhomesnati proizvodi, rafinirane žitarice, šećer, slatkiši, industrijski sokovi, gazirana pića, alkohol. U svakodnevnu prehranu treba uvesti što više voća i povrća, pogotovo mahunarke, cjelovite žitarice, ribu, piti dosta čiste vode, meso zamijeniti mliječnim proizvodima, pogotovo kiselim mlijekom, jogurtom, mladim sirom, koristiti što više maslinovo ulje i općenito pribjegavati mediteranskom načinu kuhanja i prehrambenih navika.

MEDITERANSKU PREHRANU PREPORUČUJE I SVJETSKA ZDRAVSTVENA ORGANIZACIJA KAO PROTOTIP HRANE ZA SUZBIJANJE KRONIČNIH DEGENERATIVNIH BOLESTI.

PIRAMIDA ZDRAVE PREHRANE: pokazuje koliki bi udio različite namirnice trebale zauzimati u svakodnevnoj prehrani

OSNOVNA PRAVILA ZDRAVOG NAČINA PREHRANE:

  • birajte namirnice koje su bogate vlaknima kao što su integralni kruh, žitne pahuljice, mahunarke (grah, grašak, leća, slanutak, bob, soja…)
  • ne treba jesti puno mesa i dobro je jedan dan u tjednu biti bez mesne hrane
  • mlijeko i mliječni proizvodi odlična su zamjena za meso
  • svaki dan jedite voće i povrće
  • jedite što manje masti i masnoća
  • kolače, bombone, slatkiše, industrijske sokove i čokolade u principu ne jedite, osim u posebnim i iznimnim prigodama
  • vino je jedino alkoholno piće koje se može smatrati zdravim
  • fizička aktivnost mora biti sastavni dio života
  • pušenje je dokazano štetno za zdravlje

Na kraju neka svatko od nas razmisli kako se hrani, neka svoje loše navike ne opravdava načinom života, nedostatkom vremena, skupom zdravom hranom i sl. Zdrava hrana ne mora biti skupa: jadranska srdela, obična plava riba, bogata je omega-3 masnim kiselinama, jakim antioksidansom, a najjeftinija je riba na tržnici. S druge se strane kaže da bi grah zbog svojih nutritivnih vrijednosti bio carsko jelo da ga nema toliko mnogo i sl. Prema tome, opravdanja nema, mijenjajmo navike konzumiranja hrane kako bismo i na taj način pomogli našem organizmu u obrani od mnogih bolesti, pa i od one najgore – tumora.